U tijeku je konferencija ‘Obrambena industrija Hrvatske 2025. - Europske prilike, dual-use tehnologije i globalna sigurnost‘
Dronovi preuzimaju zračni prostor: ‘Upravljanje čovjeka postaje iznimka, autonomija preuzima‘
‘Utrka u naoružanju dronovima - nova dimenzija sigurnosti‘, tema je četvrtog i posljednjeg panela na današnjoj konferenciji u Westinu. U panelu su sudjelovali suvlasnik i predsjednik Uprave tvrtke OrqaFPV Srđan Kovačević, predsjednik Uprave tvrtke AIR-RMLD Drone solution company Milan Domazet i član Uprave DOK-ING-a Davor Petek, uz moderiranje Danka Družijanića.
- Kao kompanija koja se bavi besposadnim sustavima idemo u zajedničke razvojne projekte s drugim kompanijama. Prvi razlog za to je financijske prirode, kad bi sami razvijali takve projekte bankrotirali bi nekoliko puta godišnje - upozorio je Davor Petek.
Milan Domazet otkrio je da se tvrtka kojoj je na čelu bazično bavila dronovima za nadzor velikih infrastrukturnih objektima kao što su plinovodi i dalekovodi.
- Rat u Ukrajini pokazao je da je sigurnost infrastrukture vrlo ranjiva - podsjetio je Domazet.
Prema ocjeni Srđana Kovačevića, u tehnologiji besposadnih sustava još uvijek dominira upravljanje.
- Automatizacija koja će dovesti do toga da je upravljanje čovjeka iznimka, uzima maha. U Ukrajini već vidimo prve znakove autonomije u besposadnim sustavima. Čini se da je uloga umjetne inteligencije u svemu tome neizbježna - dodao je Kovačević.
Milan Domazet podsjetio je da su se automatizirani besposadni sustavi koristili i prije rata u Ukrajini. Govoreći o antidronskoj obrani, Kovačević je ocijenio je da se od dobro strukturiranih napadnih dronskih sustava teško obraniti i u radiofrekvencijskom spektru, što je, zaključio je, dodatno otežano uporabom optičke tehnologije.
Najefikasnija obrana od dronova u ratu, prema Kovačeviću, je kinetičke naravi, odnosno rušenje letjelica. I DOK-ING, prema riječima Davora Peteka, razvija projekte protudronske obrane.
- Kada su u pitanju kadrovi, mislim da imamo poprilično dobru bazu inženjera, barem za one potrebe koje mi imamo. Fakulteti razvijaju nove studijske programe. Možda nam nedostaje dio koji se odnosi na vojne programe. Konkurencija na tržištu je jako velika, vrlo je teško dobiti pravog inženjera - komentirao je Petek.
Srđan Kovačević otkrio je da se Orqa u zapošljavanju okrenula i kadrovima iz inozemstva. Nakon Kovačevićevog izlaganja moderator Družijanić zaključio je panel i današnji skup u Westinu.
‘Suradnja između vojnog i civilnog sektora nikad nije bila važnija‘
U trećem panelu konferenciju u Westinu pod nazivom ‘Obrambena industrija i akademska zajednica‘ sudjeluju prodekan za istraživanje i inovacije zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Tomislav Capuder, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković (IRB) David Matthew Smith, sveučilišni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu Zdravko Schauperl, ravnatelj Uprave za naoružanje Ministarstva obrane Ivica Grebenar i zamjenik predsjednika Uprave državne agencije HAMAG-BICRO Ante-Janko Bobetko.
David Matthew Smith podsjetio je da se IRB ima iskustvo na projektima vojne proizvodnje, navevši primjer elektronskog ciljnika za osobno naoružanje.
- IRB ima interesa za daljnju suradnju s vojnim sektorom, ima tu puno prostora, kako u projektima ispitivanja materijala tako i u naprednim tehnologijama - ocijenio je Smith.
Ante-Janko Bobetko izrazio je uvjerenje kako je naša obrambena industrija jedna od propulzivnijih djelatnosti.
- Nema dodatne vrijednosti u industriji bez znanja. Ta se znanja formiraju u obrazovnim i znanstvenim institucijama. Uloga HAMAG-BICRO-a je transmisija novca prema razvojnim projektima - kazao je Bobetko, skrenuvši pozornost na državnu strategiju pametne specijalizacije znanstvenog i poslovnog sektora.
Ivica Grebenar upozorio je kako se najintenzivniji razvoj vojne industrije nekoć odvijao u državnim institucijama, ali da se sada situacija mijenja i privatni sektor preuzima ulogu države u razvoju visokotehnoloških projekata koji imaju i vojnu svrhu.
- Razlika između civilnog i vojnog sektora nikada nije bila tanja. Suradnja između njih sve je važnija, jer i najgenijalnije inovacije moraju se uklopiti u recentne vojne odnose - naglasio je Grebenar.
Tomislav Capuder upozorio je kako FER surađuje sa svim važnijim tvrtkama u zemlji iz industrijskog i energetskog sektora. Založio se za drugačiju distribuciju javnog novca usmjerenog u projekte istraživanja i razvoja.
- Trenutačno se veliki iznosi usmjereni u istraživanje i razvoj disperziraju za brojne projekte. Mislim da bi javni novac za istraživanje i razvoj trebalo usmjeriti u nekoliko velikih strateških projekata - ocijenio je Capuder.
Zdravko Schauperl otkrio je da je s FSB-a pokrenuta inicijativa za osnivanje centra za istraživačke projekte obrane i sigurnosti.
‘Treba napraviti poseban fond za financiranje domaće vojne industrije‘
U drugom panelu današnje konferencije pod nazivom ‘Financiranje, izvoz i industrija dvostruke namjene‘ sudjeluju stariji stručni suradnik za sigurnost i obranu pri Europskoj investicijskoj banci (EIB) Alex Saz-Carranza, predsjednik Uprave Agencija ALAN Goran Basarac, voditeljica Odjela za industriju Hrvatske gospodarske komore Tajana Kesić Šapić i ravnateljica Uprave za industriju i rudarstvo Ministarstva gospodarstva Nera Pavić.
Govoreći o ukupnom okruženju u kojem djeluju tvrtke iz vojne industrije, Nera Pavić ocijenila je kako banke u godinama koje su prethodile ratu u Ukrajini nisu bile sklone financirati vojnu proizvodnju.
- S druge strane, i same tvrtke u vojnoj industriji ne inzistiraju isključivo na rješenju financiranja svojih projekata već traže institucionalnu pomoć i suradnju s znanstvenim sektorom - komentirala je ravnateljica Uprave za industriju i rudarstvo Ministarstva gospodarstva.
Tajana Kesić Šapić podsjetila je da unutar HGK djeluje zajednica vojne industrije već 23 godine.
- Imamo 154 tvrtke koje su iskazale interes da mogu nešto proizvoditi za obrambenu industriju. Zadatak HGK je da ih poveže s potencijalnim kupcima. Naime, tvrtke iz obrambene industrije za koje svi znamo znaju koji su joj izravni kupci, ali tvrtke koje tek iskazuju potencijal za vojnu proizvodnju ne mogu investirati i razvijati svoje proizvode dok ne znaju tko im mogu biti kupci. Tu im može pomoći Komora - navela je čelnica HGK. Predložila je da se financiranje domaće vojne industrije napravi poseban fond.
- Mislim da tvrtke s vojnim proizvodima ne mogu čekati nekoliko godina da se osigura financiranje i izvedbu njihovih projekata. Nitko od privatnika, primjerice, neće ići u gradnju streljiva ako nema osigurane narudžbe - dodala je Tajana Kesić Šapić.
Govoreći o mogućim prilikama za izvoz hrvatske vojne industrije Goran Basarac pošao je od ocjene da je europsko tržište vrlo kompleksno i razlikuje se od kupca do kupca.
- Administracija, primjerice, je izuzetno bitna kao čimbenik razvoja vojne industrije u EU. Za prijavu projekta u europski obrambeni fond, primjerice, potrebno je oko 200 stranica osnovne prijave i još oko 1000 stranica dodatnih dokumenata. To se drastično mora mijenjati - poručio je Basarac.
Govoreći o kreditnoj politici EIB-a prema obrambenoj industriji Alex Saz-Carranza upozorio je kako EIB kreditira i mala i srednja poduzeća kao i velike kompanije.
- Naša uloga ne iscrpljuje se u financiranju, EIB pomaže tvrtkama da svoje projekte učine skalabilnim i održivim - dodao je Saz-Carranza.
Predstavnici hrvatskih tehnoloških tvrtki: Budućnost obrane je u dronovima, umjetnoj inteligenciji i kibernetičkoj sigurnosti
U prvom panelu konferencije u Westinu pod nazivom ‘Industrija i tehnologije budućnosti‘ sudjeluju predsjednik Uprave DOK-ING-a Gordan Pešić, glavni direktor Šestan-Buscha Alojzije Šestan, načelnik Sektora za naoružanje i opremu Ministarstva obrane brigadni general Davor Tretinjak, direktor KONČAR-Digitala Stjepan Sučić, predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić i suvlasnik te predsjednik Uprave Orqa FPV-a Srđan Kovačević.
Govoreći o projektima vojne industrije u Đuri Đakoviću, Marko Ćosić istaknuo je nedavno potpisivanje ugovora o partnerstvu s njemačkim proizvođačem tenka Leopard i nastavak suradnje s finskim proizvođačem borbenih vozila Patria.
- Partnerstva su izuzetno bitna, jer kad se jednom pokažete kao pouzdan partner, otvaraju vam se mnoga vrata - istaknuo je Ćosić. Gordan Pešić potvrdio je kako se DOK-ING uklopio u trend robotizacije i automatizacije u vojnom sektoru.
- Ne govorimo samo o besposadnim letjelicama ili dronovima kao predvodniku trenda robotizacije, već i o svim vrstama besposadnih sustava. DOK-ING se potvrdio kao visokotehnološki igrač u polju robotizacije i automatizacije, pogotovo, primjerice, u području protudronske obrane - naveo je Pešić.
Alojzije Šestan izrazio je uvjerenje kako zaštita vojnika i dalje ostaje jedan od ključnih ciljeva vojne opreme.
- Mi smo do sada prodali preko 2,5 milijuna kaciga na temelju čega smo stekli iskustvo koja je naša glavna konkurentska prednost. Dronovi, primjerice, mijenjaju način ratovanja, ali kaciga ostaje glavni oblik zaštite vojnika. Uz to kacige će prijeći iz zaštitne u inteligentnu opremu za komunikaciju i osmatranje - poručio je Šestan.
Govoreći o razvoju tvrtke Orqa i tehnologije upravljanja dronovima, Srđan Kovačević otkrio je da se Orqa u trenutku kada dronovi postaji interesantni vojnoj industriji nalazila među svega nekoliko europskih tvrtki koje su imala iskustva u tome.
- Mi nismo razvijali tvrtku za obrambenu industriju, već smo odgovorili zahtjevima tržišta za primjenom tehnologije u vojne svrhe - naznačio je Kovačević.
Brigadni general Davor Tretinjak potvrdio je kako postoji puno hrvatskih tvrtki koje imaju kapacitet za sudjelovanje u vojnoj industriji, ali još nisu iskoristili taj kapacitet.
- Kada govorimo o primjeni novih vrsta ratovanja kao što su dronovi i besposadni sustavi, ti trendovi nisu počeli u ratu u Ukrajini već puno ranije. To će i dalje biti, recimo to tako, ‘in‘. Drugi trend će biti primjena umjetne inteligencije i cyber ratovanja - komentirao je brigadni general Tretinjak.
Govoreći o razvoju tvrtke Orqa i tehnologije upravljanja dronovima, Srđan Kovačević otkrio je da se Orqa u trenutku kada dronovi postaji interesantni vojnoj industriji nalazila među svega nekoliko europskih tvrtki koje su imala iskustva u tome.
- Mi nismo razvijali tvrtku za obrambenu industriju, već smo odgovorili zahtjevima tržišta za primjenom tehnologije u vojne svrhe - naznačio je Kovačević.
Brigadni general Davor Tretinjak potvrdio je kako postoji puno hrvatskih tvrtki koje imaju kapacitet za sudjelovanje u vojnoj industriji, ali još nisu iskoristili taj kapacitet.
- Kada govorimo o primjeni novih vrsta ratovanja kao što su dronovi i besposadni sustavi, ti trendovi nisu počeli u ratu u Ukrajini već puno ranije. To će i dalje biti, recimo to tako, ‘in‘. Drugi trend će biti primjena umjetne inteligencije i cyber ratovanja - komentirao je brigadni general Tretinjak.
Alojzije Šestan, iznoseći investicijski i razvojni plan tvrtke Šestan- Busch, izrazio je potrebu partnerstva s visokotehnološkim i tvrtkama za primjenu umjetne inteligencije.
- Želimo umrežiti naše inženjersko i proizvodno iskustvo radi daljnjeg istraživanja i razvoja. Umreženi želimo doći do novca iz fondova Europske unije - kazao je Šestan. Predložio je da Agencija ALAN bude središnje mjesto za koordinaciju razvoja vojne industrije.
- Agenciji ALAN treba povećati proračunsko financiranje - smatra Šestan. Govoreći o projektima razvoja kibernetičke sigurnosti, Stjepan Sučić otkrio je kako KONČAR-Digital pruža usluge kibernetičke sigurnosti tvrtkama koje upravljaju najvećim domaćim infrastrukturnim cjelinama.
- Mi smo počeli na tome raditi još dok nitko nije slutio da bi ciljevi kibernetičkih napada mogli biti dio hibridnog ili vojnog ratovanja - naznačio je Sučić.
Marko Ćosić istaknuo je izvoznu orijentaciju domaćih vojnih proizvođača, navevši primjer Đure Đakovića koji oko 90 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu.
Basarac: ‘Moramo naći nišu u kojoj ćemo biti konkurentni‘
U uvodu prezentacije ‘Domaća industrija između globalnih prilika i izazova‘ predsjednik Uprave Agencije ALAN i predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti i obrambene industrije (HKKOI) Goran Basarac podsjetio je kako HKKOI predstavlja jedan od prvih takvih projekata unutar Europske unije.
- Mislim da smo i jedni od prvih koji smo dobili sporazum s Ministarstvom obrane o suradnji. Bez te suradnje nema posla, jer ljudi u MORH-u, MUP-u, Oružanim snagama najbolje znaju što im treba i nedostaje - kazao je Basarac. Osvrnuvši se na najavu nove industrijske strategije, Basarac upozorio je kako vojna industrija predstavlja specifičnu djelatnost koja treba svoju strategiju.
- Jedan od ključnih izazova je kako uzeti dio od zacrtanih ulaganja od 800 milijardi eura EU u obranu i sigurnost. To mora biti naš fokus - ocijenio je prvi čovjek Agencije ALAN. Zauzeo se za pronalaženje niša u europskoj vojnoj industriji u kojima Hrvatska može biti adekvatno konkurentna.
Galić: ‘Nemamo izravnu prijetnju, ali nema opuštanja‘
Državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Galić, u uvodu izlaganja ‘Nacionalna obrambena strategija u novoj geopolitičkoj stvarnosti‘, pošao je od ocjene da Hrvatska nema pred sobom izravne vojne prijetnje, ali to, naznačio je, nije razlog za opuštanje.
- Suvremene prijetnje su hibridne i višedimenzionalne. Stoga naša obrana mora biti i vojna i civilna. Uz to, hrvatska obrana je dio međunarodnog savezništva i koncepta jačanja europske sigurnosti - naznačio je Galić. Govoreći o hrvatskim strateškim obrambenim ciljevima državni tajnik MORH-a ukazao je, među ostalim, na važnost izgradnje snažne i učinkovite obrane i unaprjeđenja sposobnosti Oružanih snaga.
- Moramo aktivno razvijati suradnju visokotehnoloških tvrtki i start upa s vojnim sektorom. Svjedočimo stalnoj utrci u znanju i primjeni novih ideja na globalnom planu - upozorio je Galić. Kada su u pitanju ulaganja u vojsku, državni tajnik MORH-a kazao je kako će Hrvatska do 2027. obrambena ulaganja povećati na 2,5 posto udjela u BDP-u a nakon toga nastaviti prema zacrtanom cilju od pet posto udjela u BDP-u.
- Hrvatska je regionalni faktor stabilnosti, pouzdan partner NATO-u i EU i to će ostati - zaključio je Galić, nakon čijeg izlaganja slijedi prezentacija ‘Domaća industrija između globalnih prilika i izazova‘ predsjednika Uprave Agencije ALAN i predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti i obrambene industrije Gorana Basarca.
Zamjenica glavnog tajnika NATO-a: ‘Trebaju nam ulaganja‘
Pozdravljajući sudionike skupa u Westinu zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska podsjetila je u video poruci da su političke odluke o većim ulaganjima u obranu i sigurnost donesene kroz povećanje udjela izdvajanju za obranu u BDP-u na pet posto.
- Sada te političke odluke treba provesti. Treba nam povećanje proizvodnje, primjerice, streljiva i dronova. Trebaju nam ulaganja, nova radna mjesta i inovacije. NATO će nastaviti činiti sve što je potrebno kako bi milijardu ljudi koji žive u našim članicama bilo sigurno - poručila je Radmila Šekerinska. Skup u Westinu video porukom pozdravio je i europski povjerenik za obranu i sigurnost Andrius Kubilius.
‘Hrvatska će postati ozbiljan partner u NATO-u‘
Pozdravljajući skup u Westinu voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević skrenula je, među ostalim, pozornost na ulaganje od 800 milijardi eura EU u obranu i sigurnost.
- Naše se okruženje dramatično promijenilo, ruska agresija na Ukrajinu natjerala nas je da jačamo obranu i sigurnost. Ono što je najvažnije, jačanje radimo zajedno. Isto tako, važno je da nastavljamo pružati podršku Ukrajini - naglasila je Zrinka Ujević. Skrenula je pozornost na razvijanje zajedničke vojne nabave unutar EU kako bi se smanjili troškovi, ubrzali zajednički projekti i razvila proizvodnja u Europi.
- Granice između vojne i civilne proizvodnje sve više se brišu. Hrvatska ima iskustvo rata i postratne obnove, razminiranja, a hrvatska obrambena industrija već surađuje s vojskom i europskim partnerima - dodala je voditeljica EK u Hrvatskoj. Vrativši se na rat u Ukrajini, Zrinka Ujević izrazila je uvjerenje kako će Europa biti sigurna samo uz sigurnu Ukrajinu.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za gospodarstvo Ante Raspudić u pozdravnoj je riječi sudionicima konferencije podsjetio na potporu koju HGK daje domaćoj vojnoj industriji, ali se također osvrnuo na ratnu situaciju na istoku Europu.
- Svjedoci smo da u Europi ne postoji jedinstvo oko stava prema ratu u Ukrajini, iako je jasno što se tamo događa - upozorio je Raspudić.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u uvodnom je govoru konferencije izrazio uvjerenje kako Hrvatska vojna industrija već sada može stajati uz bok europskim liderima.
- Raspolažemo kapacitetima, znanjem i inovacijom. Ambicija je dodatno ojačati proizvodnju, od zaštitne opreme, preko dronova do proizvoda kibernetičke sigurnosti - ustvrdio je Šušnjar.
Izrazio je uvjerenje kako s razvojem vojne industrije usporedo mora ići otvaranje novih radnih mjesta i povećanje dodane vrijednosti.
- Ministarstvo gospodarstva potiče proizvodnju i industriju visoke dodane vrijednosti. Uskoro ćemo donijeti novu industrijsku strategiju - najavio je Šušnjar.
I ministar gospodarstva zauzeo se za suradnju civilnog i vojnog sektora jer to, dodao je, među ostalim, otvara visokokvalificirana radna mjesta, specijalizaciju, kvalitetu i točnost. To su, zaključio je, vrijednosti koje Hrvatsku uklapaju u globalni lanac vrijednosti.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u pozdravnom je govoru također ukazao na prekretnicu koju je u svijetu donijela ruska agresija na Ukrajinu.
- Pokušava se ponovo inaugurirati pravo jačega, koji može odlučiti napasti i okupirati drugu zemlju, uzeti teritorije kao svoje. Za takve izazove svi moramo biti spremni oduprijeti se. Ovaj rat u Ukrajini možemo gledati kao veliku nesreću što on i jest, ali možemo ga gledati kao na šansu da se obrambeno i sigurnosno ojačamo - upozorio je Anušić. Podsjetio je na proces modernizacije i opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske u svim rodovima vojske.
- Ti procesi će pozicionirati Hrvatsku kao ozbiljnog partnera u NATO-u i europskoj obrambenoj i sigurnosnoj politici - ocijenio je Anušić.
Skrenuo je pozornost na razvoj malih dronova kao zajednički projekt s drugim članicama NATO-a.
- Mali dronovi su budućnost ratovanja - dodao je. Upozorio je kako se povećava i broj zaposlenih i broj proizvoda hrvatske obrambene industrije.
- Oružane snage RH, ne samo naoružanje, već i zaštitnu opremu nabavlja od hrvatskih proizvođača. Mislim da je tu ogromna prilika za naše proizvođače i unutar EU - ustvrdio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane. Podsjetio je na probleme u neposrednom okruženju Hrvatske, prije svega, naznačio je u BiH i na Kosovu.
- Kosovo nije naše neposredno okruženje, ali bilo kakva kriza tamo, reflektirat će se i na nas - upozorio je Anušić. Osvrnuo se i na predstojeće temeljno vojno osposobljavanje.
‘Hrvatska u transformaciji igra bitnu ulogu‘
Pozdravnim govorom glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića u kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin započela je konferencija ‘Obrambena industrija Hrvatske 2025. - Europske prilike, dual-use tehnologije i globalna sigurnost‘. Skup prati oko 300 predstavnika gospodarskog obrambenog sektora, vojnih i stručnjaka za sigurnost, dužnosnika Ministarstva obrane, Ministarstva gospodarstva i drugih državnih institucija, djelatnih i umirovljenih časnika Hrvatske vojske i drugih uzvanika iz svijeta znanosti i politike.
- Europa ulaže više nego ikad u obranu i sigurnost, Hrvatska u toj transformaciji igra bitnu ulogu kvalitetom svoje vojne proizvodnje i znanja. Današnja konferencija prilika je za raspravu o tome kako spojiti industriju i znanost da hrvatska vojna proizvodnja bude još uspješnija - kazao je glavni urednik Jutarnjeg lista.
Nakon Ogurlića, sudionike konferencije je uvodnim riječima pozdravio predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti i obrambene industrije Goran Basarac.
- Unatrag dvije godine vidimo da je politika na razini Europske unije prihvatila izazov jačanja svojih obrambenih i sigurnosnih potencijala. Mi u vojnoj industriji zauzimali smo se za tu promjenu već duži niz godina jer smo smatrali da je to nužno i na korist Europe - ustvrdio je Basarac.
‘Obrambena industrija Hrvatske 2025. - europske prilike, dual-use tehnologije i globalna sigurnost‘ naziv je konferencije Jutarnjeg lista koja će se 5. studenoga održati u hotelu Westin u Zagrebu.
Ovaj skup priznatih stručnjaka iz područja obrane i vojne industrije događa se u trenutku kada se Hrvatska kao država i njezina vojna industrija pozicioniraju u realizaciji plana jačanja obrambenih sposobnosti Europske unije, a koji bi trebao biti operativan do kraja 2027. godine.
Plan uključuje četiri ključna projekta: europsku inicijativu za obranu od dronova, nadzor istočnog krila, europski zračni štit i obrambeni svemirski štit. Hrvatska je jedna od tri vodeće nacije u realizaciji projekta obrane od dronova koji se već kolokvijalno zove ‘zid dronova‘.
Da bi pokazao da Hrvatska u tome ne sudjeluje samo rekreativno, ministar obrane Ivan Anušić nedavno je otkrio da je MORH već potpisao ugovor s domaćom tvrtkom o gradnji i opremanju protudronske obrane vrijedan 115 milijuna eura.
Istovremeno su hrvatski DOK-ING i slovenska tvrtka Valhala Turrets na vojnom sajmu u Celju predstavili besposadni sustav protuzračne i protudronske obrane Komodo-Mangart 25.
Razvoj i proizvodnja visoko sofisticiranih sustava
Dio hrvatske vojne industrije posljednjih se godina u tišini preorijentirao na razvoj i proizvodnju visoko sofisticiranih obrambenih sustava. Prve rezultate pokazala je osječka tvrtka Orqa svojim FPV dronovima samoubojicama, a sada slijede sustavi za obranu od dronova.
Očito je da Hrvatska više neće biti poznata samo po proizvodnji visokokvalitetnih pištolja, pušaka i kaciga, već i po dronovima. Uostalom, devedesetih godina su u hrvatskom Zrakoplovno-tehničkom centru proizvedeni prvi dronovi u Europi koji su se operativno koristili u vojnim operacijama.
Nažalost, država je taj razvoj zaustavila, a 30 godina kasnije privatne kompanije ponovno su pokrenule razvoj i proizvodnju.
Nakon godina kriza i geopolitičkih preokreta, sigurnosna pitanja postaju ključni prioritet Europske unije. Programi kao što su EDF, EDIRPA i ASAP otvaraju prostor hrvatskim tvrtkama za širenje na međunarodna tržišta, dok se paralelno otvaraju i nove mogućnosti u području svemirskih tehnologija i europskih misija.
Tu je i kreditni program Europske unije SAFE vrijedan 150 milijardi eura, od kojih bi Hrvatska trebala dobiti milijardu i 700 milijuna eura. Financijski instrument nazvan Sigurnosna akcija za Europu (SAFE) namijenjen je jačanju europskih obrambenih sposobnosti kroz zajedničku nabavu.
Komisija će novac prikupljati na tržištima kapitala i na zahtjev isplaćivati zainteresiranim državama članicama na temelju njihovih planova ulaganja u europsku obrambenu industriju. Ukupno 19 država članica, među kojima je i Hrvatska, izrazilo je interes za korištenje povoljnih zajmova.
Europska komisija odobrila je Hrvatskoj milijardu i 700 milijuna eura kreditnog programa. Do kraja studenoga države članice moraju podnijeti svoje nacionalne planove u što namjeravaju utrošiti dobivena sredstva. Komisija će te planove ocijeniti, a prve isplate mogu se očekivati početkom sljedeće godine.
Projekti koji će se moći financirati iz SAFE-a podijeljeni su u dvije kategorije. U prvoj su proizvodnja streljiva i raketa, topnički sustavi, oprema za kopneno ratovanje, uključujući opremu za vojnike, zaštita kritične infrastrukture, oprema za kibernetičku sigurnost i poboljšanje vojne mobilnosti.
Druga kategorija, za koju će se primjenjivati nešto stroži uvjeti, uključuje sustave protuzračne i raketne obrane, pomorske sposobnosti, bespilotne letjelice i protudronske sustave, kao i svemirske sposobnosti i usluge, uključujući njihovu zaštitu. U svakom slučaju, to je još jedna velika prilika za domaću vojnu i njoj srodnu industriju da krene u razvoj, a u konačnici i proizvodnju opreme i naoružanja.
U korak s promjenama
U tom kontekstu suradnja industrije s akademskom zajednicom i istraživačkim institutima nameće se kao ključan faktor daljnjeg rasta jer sve više sveučilišta i znanstvenih centara razvija tehnologije koje imaju i civilnu i vojnu primjenu. Može li Hrvatska svojim znanjem, industrijskim kapacitetima i inovacijama držati korak s tim promjenama?
Odgovor na to pitanje traži sinergiju države, industrije i akademske zajednice, kao i jasnu stratešku viziju. Upravo je zato dijalog na ovoj konferenciji presudan za definiranje smjera razvoja domaće obrambene industrije jer obrana u 21. stoljeću nije samo pitanje sigurnosti, nego i gospodarstva, znanosti, inovacija i međunarodne suradnje.
O svim tim pitanjima bit će riječi na konferenciji Jutarnjeg lista. U sklopu nje održat će se i nekoliko panela na kojima će sudjelovati predstavnici domaće industrije, vojske i znanstvene zajednice. Prvi panel izuzetno je aktualan i održat će se pod nazivom ‘Pametno oružje, dronovi, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost kao nova dimenzija sigurnosti. Uloga MORH-a u razvoju domaće vojne industrije/modernizacija HV-a opremom domaće obrambene industrije‘.
Na jednoj od diskusija bit će riječi o financiranju, izvozu i industriji dvostruke namjene, na drugom panelu o utrci u naoružanju dronovima, odnosno o tome može li Hrvatska držati korak s ubrzanim razvojem dronova i besposadnih sustava. Teme će biti i vojna primjena dronova, AI autonomija, industrijski kapaciteti, uloga start-upova i iskustva iz Ukrajine. Osim sudionika iz domaće industrije, akademske zajednice, vojske i državne vlasti, na konferenciji će biti i visoki predstavnici NATO-a te Ukrajine.
(Jutarnji list)