Tvornica tekstila Trgovišće danas 70 posto prihoda ostvaruje od izvoza
Da borba za svakog kupca traži mukotrpan trud zna svaki poduzetnik, no probiti se na inozemnom tržištu, s drugačijim običajima, regulama i jezičnom barijerom, posebna je vrsta izazova.
To dobro znaju u Tvornici tekstila Trgovišće (TTT) Tvrtka koja danas zapošljava 85 radnika, i još podržava 30-ak radnih mjesta kod svojih dobavljača, 2012. godine s propašću najvećeg tadašnjeg kupca u Italiji našla se gotovo pred stečajem.
To je ujedno bila i prekretnica u poslovanju kada je tvrtka odlučila potražiti druge inozemne kupce i pritom se osloniti na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) čije instrumente financiranja izvoza i osiguranje plaćanja otad koristi redovno.
U proteklih pet godina ostvarili smo rast prihoda s 9 na 36 milijuna kuna, a HBOR je kroz različite oblike financiranja imao značajnu ulogu u našem uspjehu, kaže direktor TTT-a Mario Popić.
Danas 70 posto prihoda ostvaruju od izvoza. Oko trećine proizvoda plasiraju najvećim domaćim hotelskim imenima poput Plava Lagune, Maistre, Blue Suna... Trećinu čine velike praonice i rublja i veletrgovci u Engleskoj, a ponosno će reći da je njihova posteljina i u legendarnom The Ritz London hotelu na Piccadillyju.
Ostatak prihoda zarade u ostatku svijeta, ponajviše europskim zemljama, Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Islandu...
Kako su se uspjeli probiti u tekstilnoj industriji, u kojoj je nemilosrdna azijska konkurencija barem upola jeftinija?
“Imamo vlastiti ‘premium’ proizvod s kojim ciljamo najrazvijenija tržišta s visokom kupovnom moći. Svi idu na količinu i nisku cijenu, mi na kvalitetu”, kaže Popić.
Ilustrira da jeftin(ij)a posteljina s Dalekog istoka traje 20- ak pranja prije deformiranja, a njihova više od 150 puta što hotelski biznis cijeni pristajući u startu platiti dvostruko višu cijenu da bi u konačnici uštedio do sedam puta.
I najnoviji kupac iz New Yorka u SAD-u kome je u prvom tromjesečju ove godine 70.000 eura vrijedna narudžba financirana instrumentima razvojne banke.
“HBOR-ovim kreditom u iznosu 750.000 eura financirali smo svoje ukupne izvozne poslove čija vrijednost doseže 1,235 milijuna eura. Kredit je bio za pripremu izvoza s kamatnom stopom od 3 posto”, kaže Popić.
Zagorska tvornica trebala je financijski premostiti četiri mjeseca tijekom kojih se čekao naručeni pamuk iz Azije, njegova dorada u Italiji te tkanje, konfekcioniranje i kontrolu kvalitete finalnog proizvoda u Zagorju, mjesec dana putovanja kupcu te naposljetku, čekanje isplate.
Riječ je o revolving kreditu čija su sredstva namijenjena za plaćanje materijala, režija, odnosno svih potreba izvoznog posla.
Zajam može odobriti izravno razvojna banka ili HBOR u suradnji s poslovnom bankom pri čemu kamatna stopa kreće već od tri posto, a nove izvoznike potiče se s dva posto.
Rok otplate je godina dana tijekom kojih tvrtka pravda razinu izvoza carinskim deklaracijama, a istekom tog vremena okvir se može obnoviti, povećati ili smanjiti ovisno o izvoznim planovima.
Izvor: Poslovni dnevnik