Plivinih dvjesto znanstvenika istražuje deset novih kompleksnih lijekova
Impresivne brojke o prihodima i dobiti koje je Pliva iskazala u svom godišnjem financijskom izvještaju za prošlu godinu za mnoge nisu predstavljale iznenađenje, jer su to povezali s najavom kompanije od prije nekoliko godina o preusmjeravanju proizvodnje s jednostavnih na kompleksnije i profitabilnije generičke lijekove te su ih doživjeli kao prvu potvrdu ispravnosti te odluke.
Ukupni prihodi stavili su Plivu na listu hrvatskih kompanijskih ‘milijardera’, prešli su čak 1,127 milijardi eura i bili veći za 26 posto nego godinu ranije, a po neto dobiti je bila na samom vrhu ljestvice, sa 199 milijuna eura. To je povećanje od čak 39 posto.
No, u Upravi Plive će, što u hrvatskoj praksi i nije baš uobičajeno, pomalo spustiti loptu i reći da tako visoke brojke nisu još odraz nove strateške orijentacije. Zadovoljni su, no rezultate prijelaza na složenije i skuplje proizvode valja očekivati u narednom razdoblju, dok će zaslugu za tako skokovit lanjski rast vodstvo tvrtke pripisati i izvanrednih prihoda.
Veliki dio prihodovnog uzleta, po njihovom pojašnjenju, potaknut je među ostalim i ubiranjem dividendi iz drugih tvrtki u kojima je Pliva vlasnik, u Italiji, Poljskoj i Srbiji, a radi se o 350 milijuna eura.
Pliva je osim od prodaje proizvoda ostvarila prihod i od prodaje usluga grupaciji Teva, u čijem je 100-postotnom vlasništvu, a lani su dosegnuli 100 milijuna eura. Bez jednokratnih stavki neto dobit, reći će predsjednica Uprave Nikolina Dizdar Čehulić, iznosila je 148 milijuna eura i bila je za oko 10 milijuna veća nego prethodne godine.
razdoblju, a ključan za to bit će Istraživački institut Plive na zagrebačkom Črnomercu, za koji i danas dobar dio javnosti smatra da je prodan. S dolaskom Teve, odnosno preuzimanjem Plivinog vlasnika, američkog Barra u 2008., stala su, naime, istraživanja inovativnih, originalnih lijekova na kojima se godinama Pliva pozicionirala na globalnoj farmaceutskoj sceni, ali su zadržana istraživanja generičkih lijekova.
U jednom dijelu zgrade prostor je svih tih godina bio iznajmljen drugim farmaceutskim tvrtkama (trenutačno je tamo poljski Selvis), koja su u međuvremenu svoje istraživačke aktivnosti preusmjerile na klinička ispitivanja, dok je Pliva u svom istraživačkom kompleksu napravila zaokret i u skladu s novom politikom svog vlasnika s jednostavnih generičkih lijekova prešla na razvoj kompleksnih generičkih lijekova.
Članica Uprave i ključna osoba za vođenje Plivinog Istraživanja i razvoja Darka Metličić, objašnjava kako je i za jednostavne generičke lijekove proces istraživanja iznimno složen jer podrazumijeva razvoj posve novog lijeka koji će biti učinkovit kao original, prolazi testiranja i dokazivanja regulatornim agencijama Hrvatske i zemalja u koje se proizvod plasira.
razdoblju, a ključan za to bit će Istraživački institut Plive na zagrebačkom Črnomercu, za koji i danas dobar dio javnosti smatra da je prodan. S dolaskom Teve, odnosno preuzimanjem Plivinog vlasnika, američkog Barra u 2008., stala su, naime, istraživanja inovativnih, originalnih lijekova na kojima se godinama Pliva pozicionirala na globalnoj farmaceutskoj sceni, ali su zadržana istraživanja generičkih lijekova.
U jednom dijelu zgrade prostor je svih tih godina bio iznajmljen drugim farmaceutskim tvrtkama (trenutačno je tamo poljski Selvis), koja su u međuvremenu svoje istraživačke aktivnosti preusmjerile na klinička ispitivanja, dok je Pliva u svom istraživačkom kompleksu napravila zaokret i u skladu s novom politikom svog vlasnika s jednostavnih generičkih lijekova prešla na razvoj kompleksnih generičkih lijekova.
Članica Uprave i ključna osoba za vođenje Plivinog Istraživanja i razvoja Darka Metličić, objašnjava kako je i za jednostavne generičke lijekove proces istraživanja iznimno složen jer podrazumijeva razvoj posve novog lijeka koji će biti učinkovit kao original, prolazi testiranja i dokazivanja regulatornim agencijama Hrvatske i zemalja u koje se proizvod plasira.
Rad na kompleksnim genericima, pak, daleko je zahtjevniji. Ilustrira to i broj godina koliko razvoj takvih lijekova traje jer standardan generik razvija se u prosjeku tri do pet godina, dok na kompleksnom traje i do deset godina. Razvoj posve novog, inovativnog lijeka traje još i duže, i do 15 godina. Razvoj kompleksnih generika je i skuplji, ali za kompanije izdašniji, pa se danas mnogi, poput Plive i Teve, okreću njihovom razvoju i proizvodnji.
“Zadnjih godina nam je fokus na sterilnim, kompleksnim oblicima lijekova i razvijamo ih za sva Tevina tržišta, ona regulatorno najzahtjevnija, kao SAD, Europa, Brazil, Kanada. Imamo najmoderniju opremu, laboratorije, razne analitičke uređaje, stabilitetne sobe s cijelim dijapazonom ambijentalnih uvjeta na kojima pratimo stabilnost proizvoda kako bi odredili rok valjanosti i uvjete čuvanja za sva tržišta na koja naši lijekovi odlaze”, kaže Darka Metličić. Trenutačno se u intenzivnoj fazi njezinog Istraživanja i razvoja nalazi deset naprednih lijekova i aktivnih supstanci.
Članica Uprave ističe kako Pliva kontinuirano ulaže u novu tehnologiju, lani je investirano oko 20 milijuna eura, a u narednom razdoblju od tri do pet godina u planu su i intenzivnija ulaganja. S detaljima u ovoj fazi ne izlazi jer se promatra kakva će biti politika koju Vlada najavljuje novom industrijskom strategijom, koja je trenutačno u postupku javne rasprave. Do sada Pliva nije mogla sudjelovati u razvojnim programima, jer su bili namijenjeni malim, a zadnjih godina i isključivo poduzećima izvan Zagreba, no u novoj strategiji je farmaceutska, uzČobrambenu, označena kao strateški i sigurnosno važnu proizvodnju.
Zaokret u proizvodnji znači i prelazak s klasičnih oblika primjene lijekova, pa se s tableta ide na napredne forme, sofisticirane medicinske uređaje u obliku olovke (kakav je korišten za Plivin lijek za pretilost i dijabetes Liraglutida) ili ‘depot’ injekcije, kojima se duboko u mišićno tkivo ubrizgava lijek i otpušta ga postupno tjednima ili mjesecima, ovisno o potrebi. Taj prelaz postaje vidljiv i kroz komunikaciju o količinama proizvedenih lijekova, jer volumen proizvodnje se više ne mjeri brojkama proizvedenih tableta, što je uvijek prakticirano.
Dinamika razvoja i proizvodnje novih, kompleksnijih oblika primjene lijekova, koji imaju i veću cijenu, tek će se pratiti i uspoređivati. Plivin vlasnik siguran je da zagrebačka tvrtka ima kapacitet i vrhunsko znanje koje će nositi razvojni iskorak za cijelu grupaciju jer Plivinom istraživačkom centru povjerio je i razvoj specifičnih kompleksnih oblika lijekova za cijelu svoju mrežu.
Na 60 inozemnih tržišta
Inače, odjel Istraživanja i razvoja Plive broji oko 400 stručnjaka, od kojih njih 200 obavlja složena
laboratorijska ispitivanja. Taj je znanstveni tim, kažu u Plivi, sastavljen u cijelosti od hrvatskih stručnjaka. Tempo i trendove koje oni razvijaju u laboratoriju, kako ističe članica Uprave i glavna direktorica proizvodnih operacija Tatjana Ilić, prati i vrhunski kadar u proizvodnji. A praktički sve što proizvedu, između 85 i 90 posto, kvalitetu dokazuje u izvozu, plasira se na 60 inozemnih tržišta.
Ipak, izvoz lani nije rastao, na što je, prema objašnjenju vodstva kompanije, utjecalo izdvajanje u zasebnu kompaniju nekadašnje Plivine jedinice za poslovanje s aktivnim farmaceutskim sastojcima TAPI te slabija sezona gripe i kašlja na nekim tržištima. Zbog toga su bili nešto slabiji izvozni rezultati na ruskom i američkom tržištu, dok je prodaja ojačala u Kanadi, Izraelu i Francuskoj.
SAD je, pak, i dalje glavno inozemno tržište hrvatskog farmaceuta, na njemu realizira gotovo trećinu svog izvoza. Inače, strogo regulirano tržište i uvozne carine koje je uveo Donald Trump nisu do sada dotakle Plivin asortiman. Inače je Plivin udjel u globalnim rezultatima Teve značajan, ona generira oko 10 posto rezultata cjelokupne grupacije.
(Poslovni dnevnik)