Hrvatski izvoz u Srbiju raste, a stručnjaci upozoravaju na još neiskorišteni potencijal
Hrvatski izvoz u Srbiju iznosio je u 2025. oko 1,395 milijardi eura, a uvoz iz Srbije oko 1,010 milijardi eura, čime je Hrvatska ostvarila suficit od približno 385 milijuna eura. Prostor za daljnju suradnju postoji, osobito u energetici i obnovljivim izvorima energije, prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, metaloprerađivačkoj industriji, informacijskim tehnologijama, logistici i turizmu.
Nakon rata devedesetih moglo bi se reći da su upravo gospodarstvenici bili oni koji su prvi probijali led i kroz svoje ekonomske odnose i razmjenu puno napravili na normalizaciji ukupnih odnosa Hrvatske i Srbije. To je na neki način i očekivano i uobičajeno, da ekonomija ide prva, jer jezik novca i ekonomski interes lakše otvaraju dotad zatvorene brklje.
Što se pak tiče ove dvije zemlje, tu je u ekonomiji dijelom samo nastavljen prekinuti kontinuitet, jer je riječ o tržištima koja se međusobno dobro poznaju i razumiju - poznaju se ljudi, koji znaju za imena istih kompanija i brendova, ali su im bliski i međusobni interesi i problemi koje dijele kao susjedne zemlje ove trusne regije u kojoj nažalost nikad nije dosadno.
Hrvatska je u međuvremenu ušla u europske integracije, Europsku uniju, a potom je uvela i euro. Srbija nije članica EU-a, no recentne političke promjene u toj zemlji većinom se tumače kao korak naprijed u otvaranju i demokratizaciji naših istočnih susjeda.
Hrvatskoj je Srbija važan vanjskotrgovinski partner i važno tržište. U Hrvatskoj ljetuju brojni građani Srbije, ali mnogi ovamo dolaze i raditi, pogotovo u sezoni, ali i izvan nje. Da se ne govori o kretanju kapitala, vlasničkim odnosima i financijama općenito, gdje se zapravo često nalazimo unutar istih financijskih grupacija iz "trećih" zemalja. Drugim riječima, iste europske banke preuzele su ili posluju na oba tržišta.
Unatoč povremenim političkim trzavicama ili pak sporadičnim ispadima pojedinih političara, ljudi većinom normalno žive, surađuju i putuju. Govorimo jezicima koji ne trebaju prevoditelja, što je ključno i za rad, suradnju i razmjenu.
Ovdje su plaće nešto veće nego u Srbiji, no veće su i cijene, pogotovo otkako smo uveli euro. Mnogi naši građani, pa i s nižim ili prosječnim plaćama, imali su svojevremeno osjećaj "dubljeg džepa" ako bi ih put nanio u Srbiju, jer je tamo sve bilo jeftinije.
No sada je ta razlika sve manja, cijene svagdje rastu. Unatoč gospodarskim vezama koje imamo, pitanje je ima li potencijala za više, i kako će promjene u Srbiji sada utjecati na ekonomiju.
Iz Hrvatske gospodarske komore poslali su podatke koje smo tražili, o robnoj razmjeni, a što se tiče budućnosti odnosa, smatraju da je "prerano za utemeljene projekcije utjecaja promjene vlasti u Srbiji na gospodarske odnose naše dvije zemlje".
Iz HGK-a tako naglašavaju da je Srbija već u prošloj godini zauzela osmo mjesto u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom. Prostor za daljnju suradnju postoji, osobito u energetici i obnovljivim izvorima energije, prehrambenoj i prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, metaloprerađivačkoj industriji, informacijskim tehnologijama, logistici i turizmu.
Robna razmjena Hrvatske i Srbije u 2025. godini iznosila je približno 2,4 milijarde eura. Hrvatski izvoz u Srbiju iznosio je oko 1,395 milijardi eura, a uvoz iz Srbije oko 1,010 milijardi eura, čime je Hrvatska ostvarila suficit od približno 385 milijuna eura.
Najznačajniji izvozni proizvodi uključuju električnu energiju, zlato, soju, staklenu ambalažu te kozmetičke proizvode, a u uvozu su znatnije zastupljeni električna energija i prehrambeni proizvodi. U razdoblju od siječnja do srpnja 2026. robna razmjena bilježila je pad u odnosu prema istom razdoblju prethodne godine, uz zadržavanje hrvatskog suficita od približno 149 milijuna eura", tumače iz HGK-a.
(Glas Slavonije)