Izvozom dominira proizvodnja pištolja, pušaka i streljiva, s glavnim tržištima kao što su SAD, Poljska, Irak, Ukrajina i Jordan. Osim pištolja, Hrvatska proizvodi i jurišne puške (HS Produkt), raketne bacače i lansere granata (Madlerd). DOK-ING je od ranije poznat po proizvodnji strojeva za razminiranje, tu je i Đuro Đaković s obnovom i modernizacijom oklopnih borbenih vozila i tenkova. Osim samog oružja proizvodi se i vojna oprema kao što su šatori i cerade (Belina), tjelesni oklopi (Croshield), šljemovi (Šestan-Busch), taktički vojni radio (Takrad) i ostalo.
Ugovor s Bayrakom
Ukrajinski rat fokus je prebacio na dronove, i u obrambenom smislu i financiranju rasta i razvoja proizvodnje suvremenih letjelica. Kako je najavila Von der Leyen, “Eastern Flank Watch” (nadzor istočnog krila) satelitskim izviđanjem u stvarnom vremenu i “zid dronova” na sjeveroistočnim granicama, otvara vrata jačanju potrošnje u segmentima senzora, komunikaciji, obrambenih dronova i kibernetičke sigurnosti.
U tom segmentu Hrvatska ima globalnog lidera (osječku Orqu), ali DOK-ING ubrzano zauzima sve veći dio kolača. Pažljiviji promatrači primijetili su da je DOK-ING u lipnju ove godine promijenio i svoj unutarnji ustroj osnovavaši tri specijalizirana društva, između ostalog za sigurnost i obranu. Fokus je na razvoju besposadnih modularnih platformi koje nude širok spektar primjene, uključujući obrambene i borbene sustave, objavili su tada iz kompanije. DOK-ING s Orqom razvija tehnologije manned-unmanned teaming (MUM-T) za dvojne namjene, integrirajući besposadne kopnene sustave DOK-ING-a s besposadnim zračnim sustavima Orqa. DOK-ING je također prije nekoliko mjeseci potpisao sporazum o osnivanju zajedničke tvrtke s vodećim europskim proizvođačem naoružanja i vojne opreme Rheinmetallom, kojoj je cilj postati tržišni lider u sektoru besposadnih borbenih i neborbenih sustava.
Orqa je pak početkom studenog prošle godine potpisala ugovor s Bayrakom, turskom kompanijom koja proizvodi poznate vojne dronove Bayraktar. Planovi su da ubuduće popularni model drona Bayraktar TB2 bude opremljen i manjim dronovima hrvatske proizvodnje. Osječki startup također planira pokretanje proizvodnje u SAD-u do kraja 2025. godine, a fokusirani su i na širenje po Europi, naročito Njemačkoj. Osječka tvrtka, koja se proslavila proizvodnjom videonaočala za upravljanje dronovima, prije nekoliko godina napravila je zaokret iz civilnog sektora prema vojnom, a poslovanje im je uglavnom orijentirano na izvoz – prihodi sa vanjskih tržišta čine oko 98 posto ukupnih prihoda. Lani im je neto dobit iznosila oko 2,45 milijuna eura, što je rast od oko 242 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Koristi za dio sektora
Iako se iznos za ulaganja u obranu kojeg je čelnica Europske komisije prošlog tjedna stavila na stol, radi se tek o neznatnom dijelu europskog BDP-a. Vojna potrošnja u eurozoni činila je 1,8 posto BDP-a u 2024., a analitičari Goldman Sachs Researcha očekuju da će porasti na 2,4 posto do 2027. godine. Njihova osnovna pretpostavka je da će EU postupno povećati svoje godišnje vojno-obrambeno trošenje za oko 80 milijardi eura do 2027. godine, što je otprilike 0,5 posto BDP-a. Da bi se dostigao cilj od 2,5 posto BDP-a za obranu, eurozona mora povećati trošenje za dodatnih 0,6 posto BDP-a godišnje. Prognoza se temelji na pretpostavci da se uvoz vojnih opskrba postupno smanjuje (i zamjenjuje domaćim proizvodima) i da se veća potrošnja u početku usmjerava na opremu i infrastrukturu.
“Europa bi mogla imati koristi od povećanog vojno-obrambenog trošenja, iako pozitivan učinak može biti ograničen na mali broj sektora. Ako se sredstva usmjeravaju prema domaćoj proizvodnji, tehnološkom razvoju i proširenju lanca snabdijevanja, ekonomske koristi mogu biti značajne”, ističu analitičari Allianza. Dodaju da bi najveće koristi, osim proizvođača vojne opreme i tehnologija, mogle imati građevinska industrija, s velikim alociranim iznosima za modernizaciju transportne, energetske i digitalne infrastrukture. U energetskom sektoru naglasak je na obnovljivim izvorima energije i modernizaciji elektroenergetskih mreža. Od ostalih sektora koji će, po svemu sudeći, doživjeti povećanju potražnju su sektori metala i kemikalija, industrije poluvodiča i kibernetičke sigurnosti.
(Poslovni dnevnik)