Dekan FER-a: ako Hrvatska želi nastaviti rasti, morat će privući puno više ljudi iz inozemstva
Hrvatsko visoko obrazovanje treba se internacionalizirati kako bi privuklo strane studente, nastavnike i istraživače, no pritom treba jasno definirati odnos hrvatskog i engleskog jezika u nastavi, istaknuo je u petak dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Vedran Bilas.Mi bismo željeli kao institucija formirati svoju politiku korištenja engleskog jezika u nastavi i istraživanju, ali naravno, ne možemo to samostalno”, rekao je Bilas na konferenciji „Language Policy in European Higher Education: Bilingualism, English and the Future of Internationalization"
Istaknuo je da internacionalizacija ne znači samo veći broj stranih studenata, nego i dolazak stranih nastavnika i istraživača, od kojih mnogi ne govore hrvatski.
Potreban je jasniji okvir za hrvatski i engleski jezik
Bilas je upozorio da na razini Sveučilišta i države trenutačno ne postoji dovoljno jasan okvir koji bi institucijama odredio kako organizirati nastavu za strane studente i nastavnike koji ne govore hrvatski.
Dodao je da je u istraživanju internacionalizacija jednostavnija jer se rad može organizirati na engleskom jeziku, dok veći izazov predstavlja uključivanje stranih profesora u nastavu.
„Nije moguće da nastavni proces bude isključivo na hrvatskom jeziku, ali je pitanje kakav je odnos hrvatskog i engleskog, jesu li neke grupe isključivo na hrvatskom ili isključivo na engleskom, i kako to povezati”, rekao je Bilas.
Hrvatskoj će trebati više visokoobrazovanih ljudi
Bilas je istaknuo da internacionalizacija nije važna samo zbog većeg broja stranih studenata, nego i zbog privlačenja nastavnika i istraživača iz drugih zemalja.
Hrvatska se, rekao je, suočava s nedostatkom visokoobrazovane radne snage, koji će biti još izraženiji u idućih pet do deset godina.
„Ako želimo zadržati tempo rasta Hrvatske, treba nam puno više ljudi koji dolaze u Hrvatsku. Oni nisu ovdje rođeni, moraju doći odnekud drugdje, a dio njih vjerojatno bi trebao studirati kod nas”, rekao je.
Pritom je upozorio i na problem tzv. akademskog „inbreedinga”, odnosno obnavljanja kadrova gotovo isključivo ljudima koje su institucije same obrazovale.
Ocijenio je da pitanje privlačenja stranih talenata nadilazi akademsku zajednicu jer je povezano s konkurentnošću Hrvatske, tržištem rada i kvalitetom života.
Portugal kao primjer
Bilas je istaknuo da su na konferenciju pozvani gosti iz Norveške, Nizozemske i Portugala kako bi predstavili različita iskustva internacionalizacije visokog obrazovanja.
Posebno je izdvojio Portugal, čiji je sustav visokog obrazovanja u posljednjih desetak godina postao znatno privlačniji stranim talentima.
Rektor Sveučilišta u Portu Pedro Nuno Teixeira rekao je da je internacionalizacija važna za
sveučilišta u nastavi, istraživanju i odnosu sa zajednicom, ali da se institucije trebaju usmjeriti na kvalitetu međunarodne suradnje, a ne samo na njezinu količinu.
„Glavno područje za poboljšanje jest da se prijeđe s razvoja koji je u velikoj mjeri usmjeren na kvantitetu na onaj koji je više usmjeren na kvalitetu i dubinu tih odnosa”, rekao je.
Govoreći o Portugalu, istaknuo je snažnu uključenost sveučilišta u internacionalizaciju i europske sveučilišne alijanse.
Na pitanje što bi Hrvatska mogla učiniti, Teixeira je poručio da institucije trebaju definirati vlastite ciljeve i snage.
„Razmislite zašto vam je internacionalizacija važna i koji su vaši ciljevi. Nemojte raditi stvari samo zato što ih drugi rade”, zaključio je.
(Poslovni dnevnik)