|
|
|
|
HIZ newsletter izvoznik br. 238
Vijesti
Ministri financija Hrvatske i Čilea razgovarali o turizmu i trgovini
Na sastanku su govorili o provedbi Privremenog trgovinskog sporazuma između EU i Čilea koji je stupio na snagu prije dva mjeseca. Njime se pojednostavljuju administrativni postupci izvoznicima i uvoznicima, omogućujući im da koriste izjave o podrijetlu robe umjesto prethodno potrebnih potvrda ili faktura. Time bi se trebala ubrzati trgovina i smanjiti troškovi poslovanja. Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar financija Marko Primorac sastao se u subotu u Santiagu s čileanskim ministrom financija Mariom Marcelom s kojim je razgovarao o jačanju bilateralnih odnosa dviju zemalja, priopćilo je hrvatsko ministarstvo financija.
"Tijekom godina Hrvatska i Čile uspješno su surađivale na raznim financijskim pitanjima, a postoji i značajan potencijal za daljnji razvoj gospodarskih veza, posebice s obzirom na hrvatsku zajednicu u Čileu koja broji oko 250.000 ljudi i koja je vitalna poveznica između dva naroda", navedeno je u priopćenju.
Ministri su razgovarali o turizmu, a Primorac vjeruje da bi radnici iz te južnoameričke zemlje mogli raditi u hrvatskom turizmu gdje nedostaje radnika.
Na sastanku su govorili o provedbi Privremenog trgovinskog sporazuma između Europske unije i Čilea koji je stupio na snagu prije dva mjeseca. Njime se pojednostavljuju administrativni postupci izvoznicima i uvoznicima, omogućujući im da koriste izjave o podrijetlu robe umjesto prethodno potrebnih potvrda ili faktura.
Time bi se trebala ubrzati trgovina i smanjiti troškovi poslovanja.
Hrvatsko ministarstvo je navelo da to donosi "obećavajuće izglede" za gospodarstva i poslovne zajednice obiju zemalja.
Primorac je rekao da Hrvatska vidi Čile kao ključnog partnera i prijatelja u Latinskoj Americi.
On boravi u glavnom gradu Santiagu zbog godišnjeg sastanka Inter-američke razvojne banke (IDB), zajmodavca zemljama Latinske Amerike i Kariba. Hrvatska je od 1993. godine članica te banke sa sjedištem u Washingtonu i to kao donator.
(Hina) pročitajte više
|
Profesorica Ivanov o carinama: “Pad proizvodnje neće imati veliki efekt na pad hrvatskog BDP-a”
Sjedinjene Američke Države su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku – ocjenjuje profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakuleta Marijana Ivanov. SAD su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku – ocjenjuje profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov, koja priželjkuje da EU ne uvodi dodatne protumjere SAD-u, a što se tiče Hrvatske ističe da nema velik izvoz u SAD, a srećom nema ni jaku industriju jer ju je ubila i uništila 1990-tih. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio nove opće carine od 10 posto na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim “kaznama” na temelju trgovinskih deficita za mnoge, što u slučaju Europske unije iznosi 20 posto. Odgovor na carine koje je Trump najavio EU još nema, a prema riječima Ivanov ne zna se hoće li uvesti carine na uvoz usluga, primjerice usluge intelektualnog vlasništva, što bi se odnosilo na više američkih tehnoloških divova koji posluju na europskom tržištu, a nepoznanica je i hoće li uvesti porez na digitalne transakcije. No, priželjkuje da se Unija zaustavi na ranije najavljena dva paketa protumjera koji bi trebali stupiti na snagu sredinom travnja, ukupne vrijednosti 26 milijardi eura, a koji uključuju carine na proizvode koji za europsko gospodarstvo nisu neka značajna stavka. Sjedinjene Američke Države su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku – ocjenjuje profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakuleta Marijana Ivanov. SAD su uvođenjem carina definitivno najviše štete napravile same sebi, barem u nekom kratkom i srednjem roku – ocjenjuje profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov, koja priželjkuje da EU ne uvodi dodatne protumjere SAD-u, a što se tiče Hrvatske ističe da nema velik izvoz u SAD, a srećom nema ni jaku industriju jer ju je ubila i uništila 1990-tih. Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio nove opće carine od 10 posto na većinu uvoza u Sjedinjene Države, s većim “kaznama” na temelju trgovinskih deficita za mnoge, što u slučaju Europske unije iznosi 20 posto. Odgovor na carine koje je Trump najavio EU još nema, a prema riječima Ivanov ne zna se hoće li uvesti carine na uvoz usluga, primjerice usluge intelektualnog vlasništva, što bi se odnosilo na više američkih tehnoloških divova koji posluju na europskom tržištu, a nepoznanica je i hoće li uvesti porez na digitalne transakcije. No, priželjkuje da se Unija zaustavi na ranije najavljena dva paketa protumjera koji bi trebali stupiti na snagu sredinom travnja, ukupne vrijednosti 26 milijardi eura, a koji uključuju carine na proizvode koji za europsko gospodarstvo nisu neka značajna stavka. Izvor: Forbes Hrvatska pročitajte više
|
EU ima političku potrebu uzvratiti Trumpu i time će neminovno eskalirati trgovinski rat
Davor Baković predsjednik je tvrtke Končar – Mjerni transformatori i udruge Hrvatski izvoznici. Odrastao je u Kini, a 2002. godine dolazi u Hrvatsku u kojoj završava FER. Karijeru je započeo u Končaru koji mu je kao studentu dao stipendiju. Od 2008. godine je u Končar – Mjernim transformatorima u kojima 10 godina kasnije postaje predsjednik Uprave. Kao Končarov kandidat, četiri godine kasnije postaje i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici i nasljeđuje Darinka Bagu. Za Forbes Hrvatska govori o utjecaju američkih carina, hrvatskom izvozu, Kini, demografiji i drugim temama. Američki predsjednik Trump svako malo uvodi i najavljuje nove carine. Nedavno je čak najavio i 200 posto na vina, šampanjac i alkoholna pića. Kako će se sve te carine odraziti na hrvatski izvoz?
Hrvatski robni izvoz u SAD je mali – iznosi do pet posto ukupnog izvoza. Izvozimo dominantno u Europsku uniju, Njemačku, Italiju, Mađarsku, Austriju i Sloveniju, te značajno u Bosnu i Hercegovinu i druge članice CEFTA-a. Tako da će efekti, što se tiče američkih carina, uglavnom biti indirektni. Ima izuzetaka, uključujući donekle i moje društvo, gdje je udio ukupnog izvoza direktno u SAD značajan. Ali čak i ovdje, bitno je naglasiti konkurentnost našeg izvoza u usporedbi s onim koji posjeduju proizvođači u SAD-u. U mnogim slučajevima naša američka konkurencija nije uopće u stanju ponuditi alternativu. Dobro pozicionirani proizvođači u ta dva slučaja će bolje proći. U kojim slučajevima Amerikanci ne mogu ponuditi alternativu?
Evo za primjer, moje društvo proizvodi transformatore od 40-ih, i kroz desetljeća smo se usavršavali i pozicionirali na raznim tržištima – regija, EU, Rusija, Kina, Australija, i od nedavno i u Sjevernoj Americi. Želim reći jest da je taj proces ulaganja u razvoj i tehnologiju s jedne strane, te ulaganja u poslovanje i tržišta s druge strane, u našem slučaju bio dugotrajan i ustrajan. Iz niza složenih razloga se taj proces kod naših konkurenata u SAD-u odvijao manje kvalitetno, ili je čak i prekinut u nekim ekstremnim slučajevima, te je danas povratak određenih specifičnih znanja, što se proizvodnje tiče, u SAD upitan i svakako nije ostvariv u kratkom vremenskom roku. Može li se Europa zbog carina vratiti ruskom plinu?Vratimo se na carine. Koga će one pogoditi?
Kao što sam ranije rekao, carinama će biti najviše pogođeni sektori i proizvođači koji imaju konkurenciju na američkom tlu i nisu dovoljno konkurentni da absorbiraju bar dio carina. Utjecaj na autoindustriju će biti značajan, i utjecat će i na nas preko dobavnih ili vrijednosnih lanaca koji dosežu i do Hrvatske. Ali trenutno nemamo procjenu koliki će to udarac biti. Pitanje carina je višestrano. EU ima ‘političku’ potrebu uzvratiti i time će neminovno eskalirati trgovinski rat. Vjerojatno je motiv to da i da druga strana shvati kako i ona može izgubiti nešto u ovom ‘ratu’. To vidim kao glavni razlog za uvođenje kontra-carina, a EU ima puno područja u kojima može uzvratiti – LNG koji se uvozi iz SAD-a, digitalne usluge, specijalna oprema, i druga. S obzirom na neočekivane trendove udaljavanja od Amerike i teoretsku mogućnost ublažavanja sankcija Rusiji ako rat završi, postoji li ikakva šansa da se Europa jednog dana vrati na ruski plin?
Mislim da to nije realno. Mislim da je Europa konačno naučila lekciju što se tiče energetske neovisnosti. Mislim da će efekti carina, dugoročno gledano, biti pozitivni jer će se Europa trgnuti u jako puno socioekonomskih područja. Pokušat će pronaći rješenje za energetsku neovisnost kontinenta kako ne bi ovisila o Rusiji, ali ni o Americi. Možda će Azija imati važniju ulogu, ali nastojat će se disperzirati rizik. Nije vjerojatno da opet postanemo ovisno o Rusiji. Kad je u pitanju obrana, trenutno smo ovisni o SAD-u. To je po meni jedino pitanje za koji Europa tek mora naći odgovor. No uzmite u obzir da se razgovara o 800 milijardi europskog budžeta za obranu, tako da vjerujem da će se kroz neko vrijeme i tu Europa trgnuti. Samo bih dodao da ovo udaljavanje Amerike od Europe nije neočekivano. Trendovi su na to ukazivali i mi smo tu izvjesnu politiku SAD-a najavili na našoj konvenciji prošle godine u Srpnju. Da bi razumio svijet, moraš razumjeti KinuŠto je s Kinom?
Ja bih rekao da su odnosi dobri, odnosno da Hrvatska i Kina imaju kvalitetan dijalog . Naravno, uvoz iz Kine je dominantan u odnosu na naš izvoz tamo. Inače je teško poslovati i ostvariti kvalitetni robni izvoz u Kinu. On iziskuje kineskog partnera i određeni rizik gubitka intelektualnog vlasništva. Osobno često spominjem Kinu jer mislim da je već neko vrijeme ključni geopolitički i makroekonomski faktor. Njen će utjecaj biti još i veći u budućnosti. Mi izvoznici držimo do toga da je bitno ‘razumjeti’ svijet, i mislim da je to danas nemoguće bez da razumijete Kinu. Mi smo se u udruzi dogovorili da ćemo djelovati kao think-tank. Priroda stvari jest da će vas (tvrtke, op. FH.) poslovanje kad-tad natjerati na izvoz. Hrvatsko tržište ima manje od četiri milijuna ljudi, ali smo s druge strane potpuno integrirani u EU. Ne mogu zamisliti kvalitetne hrvatske firme, to jest one koje su dostigli neku razinu izvrsnosti, kako djeluju isključivo na hrvatskom tržištu. Udruga će se u ovom mandatu baviti i razgovarati o četiri mega trenda koji utječu na svijet i društvo. To su klimatske, demografske i tehnološke promjene te geopolitika. Geopolitikom smo se bavili prošle godine, i naglašavali smo da je dobra godina za otvoriti mnoge teme jer se nikad nije više ljudi spremalo izaći na izbore. Prognozirali smo da će ključni demokratski i geopolitički događaj godine biti izbori u Americi. Fokus ćemo ove godine prebaciti na tehnološke trendove, a mislim da ćemo demografiju ostaviti za kraj. Mislim da je ta tema i najteža. S jedne strane kineski AI i roboti, s druge afrička omladinaKina je relevantni faktor u svim tim temama. No u slučaju demografije oni također imaju velikih problema s padom nataliteta, i efektom toga na cijelo gospodarstvo i društvo. Kinezi intenzivno uvode automatizaciju i digitalizaciju, i dižu produktivnost. A demografski trendovi su takvi da primjerice mi u našoj kineskoj tvornici ne možemo naći dovoljno radnika za drugu smjenu. Imamo planove automatizirati i robotizirati, što samo po sebi otvara temu trendova novih tehnologija. Uz pad stanovništa nije slučajno da su u Kini glavne teme robotika i umjetna inteligencija. Demografija je svakako teška tema jer je izazovno suvislo predložiti rješenje. Što su države i društva bogatija ona imaju manje natalitet, to je generalna zakonitost u cijelom svijetu, ne ulazeći u kulturološke i geografske pojedinosti. Hrvatska tu i ne stoji loše. Da se razumijemo, svi u Europskoj Uniji stoje loše, pa tako i mi. Ok smo samo usporedno gledajući. U Francuskoj je najveća stopa nataliteta u EU od cca 1,79, dok je u Hrvatskoj 1,53, a sve ispod 2,1 se smatra loše. Sljedeće godine ćemo vjerojatno pričati o demografiji, i teško je prognozirati i identificirati moguća rješenja. Možda će konačno Afrika postati kontinent prosperiteta. Ako se ne uruši u rat i kaos, mogla bi postati rješenje demografskog kolapsa zapada i dalekog istoka. To nije naš službeni stav, jer o tome tek trebamo razgovarati. Ali je svakako interesantno kada pogledate da s jedne strane imamo kineske AI i robote, a s druge afričku omladinu. Hrvatska država shvaća važnost izvozaKako se hrvatska država postavlja prema izvozu? Koliko pomaže ili odmaže?
Svaka pomoć je dobrodošla i mislim da država shvaća bitnost izvoza, i kao udruga svakako imamo potporu. Što se rasterećenja rada i poticanja konkurentnosti na taj način smo u sinergiji s HUP-om. Oni mogu i uspjevaju puno napraviti, pa se mi ne ponavljamo gdje nema potrebe. Hrvatski izvoznici bili su kritični prema svim odlukama Vlade za koje smo ocijenili da nisu išli u korist izvoza. Kad je primjerice 2022. godine donesena odluka o oporezivanju ‘ekstra’ profita, tvrdili smo da će to umanjiti investicijski potencijal ključnih izvoznih tvrtki. Tj. da je smislenije dozvoliti i potaknuti da se ta dobit reinvestira i stvori još više dodane vrijednosti, što bi izvoznici i napravili. S druge strane uvijek priznajemo i mjere koje su nam potakla konkurentnost. Integrirani smo u EU, NATO, Schengen, Eurozonu, i nadamo se u budućnosti da ćemo biti i član OECD-a. Tako da nije sve u smanjivanju troškova, poreza i nameta, tu je i drugu strana medalje: kako napraviti što primamljivije uvjete za poslovanje u Hrvatskoj. Ostvarenje dobrog kreditnog ratinga je svakako nešto što treba pohvaliti. Što se samog posla tiče, nama je teško pomoći, moramo se probiti u svijetu i često to radimo sami. Uspjeh ovisi o puno faktora. Tko nije konkurentan, zašto bi ikome bio interesantan? Malo banaliziram naravno, ali mislim da Vam je jasno. I nije realno očekivati državnu potporu u geopolitičkom smislu kakvu imaju tvrtke u SADu ili u Njemačkoj. Takva nerealna očekivanja ne komuniciramo. Neki izvoznici značajan postotak prihoda ostvaruju u SAD-uKoliko izvoznika okupljaju Hrvatski izvoznici?
U pravilu ne govorimo o broju članova, jer nam suštinski to nije bitno. Svi veći i relevantni izvoznici u Hrvatskoj su naši članovi što možete zaključiti po aktivnostima raznih naših tijela. Što je bitnije, ima veliki broj manjih izvoznika čije interese zastupamo neovisno o članstvu. Još otkad je udruga osnovana 2004. godine, koncipirana je na način da veliki pomažu manjima. Koliki je trenutačno hrvatski izvoz?
Hrvatski izvoz iznosi oko 25 milijardi eura, no i dalje je manji od uvoza. Tako da se mora napraviti još puno kako bi naše gospodarstvo postalo konkurentnije. Koje grane izvoza biste istaknuli kao uspješne? U kojim sektorima postoji velika potražnja?
Trenutno je naš obrambeni sektor popularan, i tu imamo svijetski priznatih firmi kao što su HS Produkt, DOK-ING i Šestan Busch. Oni imaju izuzetna znanja i reference i dobro su pozicionirana u svijetu. Kako se bude pokretao program ReArm Europe, svaka EU članica će dobiti puno potentnije mogućnosti financiranjea, tako da će svakako biti više prilika na europskom tržištu. Tu je i energetika odnosno elektroenergetika. Nije tajna da je Europa nakon rata u Ukrajini shvatila potrebu da bude energetski neovisna. Zelena tranzicija EU se zbog toga ubrzala, što je dalo veliki zamah i vjetar u leđa firmama poput Končara. Kada bolje razmislim, u skoro svakoj grani i sektoru se imamo čime i kime pohvaliti. Gospodarstvo ne smije ovisiti isključivo o turizmuIT je bitan i relevantan, pogotovo kada govorimo o trendovima digitalizacije ili o takozvanoj digitalnoj agendi. Tu vjerojatno postoji problem sa zadržavanjem i animiranjem većih tvrtki. Kad one stasaju i narastu u našem ekosustavu, oportuno im je relocirati se vani, tj. sele se bliže kupcu i tako im je jednostavnije raditi. Startup scena je jaka i mislim da je FER tu bitan čimbenik. U sklopu projekta Europskih digitalnih inovacijskih hubova (EDIH) je pet hrvatskih HUB-ova koji se bave digitalnim tehnologijama. I turizam ubrajamo u izvoz, ali se mi u udruzi dominantno bavimo robnim izvozom, što ne znači da ne poštujemo i druge oblike izvoza. Štoviše, jedne godine smo našu najprestižniju nagradu Zlatni ključ namijenjenu izvoznicima dodijelili Valamaru. Turizam je ključan za Hrvatsku, ali ne može biti dominantna grana i gospodarstvo ne smije ovisiti samo o turizmu. Napredna gospodarstva u pravilu imaju relativno mali udio turizma. Ja sam iz transformatorskog biznisa gdje smo puno i daleko izvozili, i znam koliko je naš turizam dobar za promidžbu – dovoljna je fotografija Dubrovnika na nekom panelu da se postigne efekt. Kad pričamo s partnerima u svijetu, turizam im je i dalje prva asocijacija na Hrvatsku. Izvor: Forbes Hrvatska pročitajte više
|
Profesorica s Ekonomije: Europa uopće ne treba odgovoriti na Trumpove carine
MARIJANA Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, govorila je za RTL Danas o tome kako će potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa utjecati na globalnu ekonomiju. Što će značiti ove visoke carine cijelom svijetu, ali i za Hrvatsku?Trenutačno smo svi u jako euforičnom stanju i strah je uzeo kontrolu nad svim ostalim, što nikako nije dobro. Znamo da pad svjetske trgovine može dovesti do recesije, do pada svjetskog BDP-a, sve zemlje koje su izvozno orijentirane, pogotovo prema SAD-u, sada će osjetiti posljedice tih carina, odnosno mogućnost da se njihov izvoz smanji ili da robu moraju prodavati jeftinije i zbog toga smanjivati svoje troškove. Međutim, mislim da se svi malo moramo primiriti, pogledati situaciju i reći - život ide dalje, biznis ide dalje, trgovina ide dalje. Nije počeo treći svjetski rat ili nekakav takav grozni scenarij. Trgovina ide dalje. Amerika je u mnogim proizvodima ovisna o uvozu. I taj uvoz neće preko noći nestati. Pogotovo za ovu godinu je jako puno ugovora sklopljeno i jasno je da ti izvozni poslovi idu dalje. Ti proizvodi će biti ocarinjeni u SAD-u. I svi vidimo da SAD prije svega želi kroz carine pribaviti dodatne fiskalne prihode. I budimo realni: ako SAD želi povećati svoje fiskalne prihode, njemu je u interesu da se uvoz u SAD nastavi. A priča za američku javnost je - gradit ćemo tvornice, doći će investitori, tu ćemo proizvoditi, vi ćete imati posao. Trump planira zaposliti robote, a ne ljude, jer na svom tržištu nema radnu snagu koju bi u nekom kratkom roku mogao implementirati u taj radni proces da zaista supstituira uvoz. Je li Europa trebala odgovoriti brže?Pa, po meni Europa ne treba uopće odgovarati. Znam da je ego političara trenutačno pod udarom i da misle, ako ne odgovaraju Trumpu, da su slabići. Nisu slabići. Trump povlači poteze koji možda jesu na dugi rok dobri za njegovo gospodarstvo. Svi vidimo da imaju veliki deficit i treba jednim dijelom i shvatiti zašto to Trump radi. Naime, oni su izgubili industriju, tečaj američkog dolara je prejak već niz godina i taj jak tečaj dolara njima ide na štetu. I ako ste gledali strukturu carina koje su oni definirali, oni kad nama gledaju koliko mi njima kao carinimo - nisu stavili samo carine, stavili su učinke tečaja. Znači, euro je oslabio prema dolaru i to nije nekakav normalan tečaj i treba uzeti u obzir da Amerika gleda sad sebe. A mi isto tako trebamo gledati sebe. Europi nije uopće u interesu nastaviti taj trgovinski rat i ići u nekakve daljnje neprijateljske sukobe s SAD-om. Jer mi ne samo da ovisimo o izvozu u SAD i ne samo da ovisimo o uvozu iz SAD-a - u nekim stvarima kao što su energenti, budimo realni, Europa ima platni sustav koji počiva na američkim poduzećima. Europa je energetski ovisna o uvozu energenata iz Amerike jer trenutačno smo neprijatelji s Rusijom. Znači, Europi nije, ne samo zbog izvoznika koji će zapravo još gore proći na američkom tržištu, nego radi cijele stabilnosti i sigurnosti Europe, bolje da Europa ne odgovara. Kada govorimo o izvozu, tu je Hrvatska, a mi najviše izvozimo oružje, lijekove i transformatore. To su direktne posljedice, ali možemo osjetiti indirektne posljedice.Naravno da možemo. Naša izvozna tržišta u Europskoj uniji, poput Njemačke, Italije, Francuske, Nizozemske, Irske itd., a negdje smo više zastupljeni, negdje manje. Ta izvozna tržišta su više oslonjena na izvoz u SAD i oni će direktno biti pogođeni više, ali oni kupuju naše intermedijarne proizvode, kupuju niz dijelova za automobile, niz proizvoda metaloprerađivačke industrije i tu možemo indirektno biti pogođeni. A isto tako imamo turizam, a mi u turizmu ovisimo o tome koliko će Nijemci, Poljaci, Česi i Talijani, ove industrijske ekonomije EU, potrošiti na našem Jadranu. Ako oni budu trošili manje, ako mi u turizmu - u trgovini, restoranima, hotelima - budemo vidjeli efekte njihove manje potražnje, onda to može nepovoljno djelovati na BDP Hrvatske. IZVOR: RTL Danas pročitajte više
|
Tvrtke će morati smanjiti marže ili će manje prodavati u Americi
Učinci carina koje uvodi američki predsjednik Donald Trump tek će se zbrajati, kako u svijetu, Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj. Trenutačno, ocjenjuju gotovo svi akteri, od ekonomista do poduzetničkih udruga, carine ne bi trebale imati značajniji izravan negativan učinak na domaće gospodarstvo. Međutim, onaj neizravan koji će se ogledati u poslovanju domaćih kompanija s onima iz Njemačke i Italije, najvećim europskim izvoznicima u SAD-a, bit će mnogo veći. Domaći su sugovornici pritom jedinstveni u stavu da EU ne bi trebala vratiti istom mjerom SAD-om jer bi nam se takvi potezi mogli obiti o glavu. Neizravan utjecaj Ukupna trgovina između SAD-a i Hrvatske lani je, slično kao i preklani, iznosila 3,2 milijarde dolara, dvije milijarde u robi te 1,2 milijarde u uslugama, objašnjava Kristijan Kotarski, profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da smo u trgovini robom sa SAD-om lani ostvarili vrlo blagi suficit. U SAD smo izvezli robe u vrijednosti od 873 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti od 850 milijuna. Najviše, gotovo 30 posto, tog izvoza čine farmaceutski proizvodi (lijekovi), električni transformatori (18 posto), a nije zanemariv niti izvoz oružja, konkretno revolvera i pištolja, koji je iznosio 11 posto ukupnog domaćeg izvoza u SAD, odnosno 98 milijuna dolara. Farmaceutske kompanije te HS Produkt, potencijalno su izravno najugroženiji ovim carinama. Neizravno, pak, sve one tvrtke, a takvih nije malo, koje rade za automobilsku industriju Njemačke i Italije. One bi posljedice uvođenja carina mogle osjetiti vrlo skoro, smatra Davor Baković, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici te direktor tvrtke Končar – Mjerni transformatori. “Za sve tvrtke koje izvoze u SAD uvođenje carina će biti udarac na konkurentnost. One će morati ili smanjiti marže što će se odraziti na profitabilnost ili će morati manje prodavati u SAD-u što će smanjiti njihov obujam poslovanja i prihoda. Utjecaj će svakako biti negativan”, ističe Baković upozoravajući da će indirektni efekti biti mnogo veći. “Utjecaj carina na farmaceutsku i automobilsku industriju, koje će biti najpogođenije, vezat će se na sve naše kompanije koje sudjeluju u tom dobavnom lancu u Njemačkoj, Italiji te Austriji. Njemačka autoindustrija će kleknuti, pa će smanjiti predviđanja i narudžbe od hrvatskih tvrtki. To će se osjetiti kroz cijeli ovaj kvartal”, napominje. Osveta nije rješenje Kotarski napominje da domaći izvoz u SAD čini otprilike 0,4 posto hrvatskog BDP-a. “Carine će sigurno smanjiti izvoz s obzirom na to da će proizvodi biti opterećeni carinama i bit će skuplji krajnjim potrošačima u Americi. Ne možemo znati koliko, ali bit će pada potražnje”, kaže dodajući da u trgovini uslugama vjerojatno neće biti velikih poremećaja. “Radi se primarno o izvozu turističkih usluga, u kojima imamo suficit od 600 milijuna dolara, te u tom segmentu ne bi trebalo doći do značajnijeg pada”, ističe Kotarski koji se slaže s Bakovićem da će neizravni efekti zbog izvoza u Italiju i Njemačku biti mnogo pogubniji za domaće kompanije. Oboje sugovornika slaže se i da Europska unija ne bi trebala uvoditi protumjere SAD-u. “Ako EU uvede carine otežat će život europskim proizvođačima i potrošačima koji u kratkom roku ne mogu pronaći supstitut za američke proizvode. Nikada nije kasno za eskalaciju i uzvraćanje udarca. EU iz ovoga treba iščitati da treba raditi na reformi unutarnjeg tržišta i smanjenju svoje ovisnosti o trgovini sa SAD-om. To se ne može napraviti preko noći”, zaključuje Kotarski. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Osvrt Hrvatskih izvoznika na carinske politike SAD-a i Europske unije
Nedavno smo suočeni s činjenicom o uvođenju carine od 20% za izvoz iz članica Europske unije u SAD, a potom i odgodom primjene recipročne carine uz zadržavanje osnovne carine 10% na gotovo sav uvoz u SAD. Kod dijela poduzeća-izvoznika to može značiti i veće nepovoljno djelovanje američkih carina na nemogućnosti izvoznog plasmana u SAD, kada se uzmu u obzir ranije definirana carina na uvoz čelika i aluminija te carina na uvoz automobila i auto- dijelova, odnosno komponenti za njihovu proizvodnju i sastavljanje. Visoka carina od 25% kod tih proizvoda i dalje je problem europske i hrvatske industrije. Pritom odgoda carina ne znači puno ako je izgledno da će se veća carina ipak kroz koji mjesec primjenjivati. Stanje je fluidno, agonija se produžava, a budućnost poslovanja i izvoza dijela poduzeća neizvjesna. Iako će kod dijela proizvoda postojati izuzeća ili niže carine, još uvijek nisu poznati i definirani svi detalji u kojoj mjeri će navedene carine imati učinke za određene proizvode i proizvođače izvoznike, odnosno u kojoj mjeri i na koje proizvode će se primjenjivati izuzeća. To ovisi o dogovoru i aktivnom sudjelovanju svih nositelja ekonomskih politika na nacionalnoj i europskoj razini o postizanju što boljih uvjeta u daljnjim trgovinskim odnosima Europske unije sa SAD-om. Odluke SAD-a o uvođenju carina stvaraju veliku neizvjesnost i zabrinutost o budućnosti daljnjeg plasmana proizvoda na tržište SAD-a, i to kako kod izravnog hrvatskog izvoza u SAD, tako i kod neizravnog izvoza u smislu proizvodnje intermedijarnih proizvoda za druge europske proizvođače koji su ovisni o izvozu na američko tržište. Za Hrvatsku to znači niži izvoz roba na naša dominantna tržišta u Europskoj uniji, kao i nižu potražnju za izvozom hrvatskih usluga u turizmu, IT sektoru i povezanim djelatnostima. Pad potražnje za europskim izvozom kako na tržištu SAD-a tako i na drugim tržištima (azijskim, afričkim, ...) koja će istodobno biti pogođena nižom potražnjom, imat će značajne učinke na sporiji rast BDP-a svih članica Europske unije pa tako i Hrvatske, a kod mnogih velikih članica EU te za Uniju u cjelini to znači izvjestan ulazak u recesiju s produženim djelovanjem. Ono što je sigurno, pad svjetske trgovine smanjit će značajno potencijale za rast globalnog gospodarstva. Globalni lanci dobave ponovno se prekidaju, a iako nismo u stanju lockdowna kao tijekom covid-pandemije, negativni šokovi ponude i negativni šokovi potražnje mogu imati značajna nepovoljna djelovanja. Pritom je posebno naglašena zabrinutost kod tradicionalih hrvatskih i europskih proizvođača izvoznika čiji se značajan dio izvoza upravo odnosi na izvoz u SAD. Kako oni ističu, za velik dio svoje proizvodnje oni na svjetskom tržištu neće moći naći alternativna izvozna tržišta, a na američkom tržištu će zbog carina postati daleko manje konkurentni u odnosu na američke proizvođače. Pritom niti jedan hrvatski i europski proizvođač ne može toliko smanjiti vlastite troškove i zaradu da postigne cijene koje bi uz carinu 20% ili više održale konkurentnost, a relativno je mali broj proizvođača za koje možemo pretpostaviti da će i dalje prodavati na američkom tržištu neovisno o rastu cijena europskih proizvoda koje će plaćati američki kupci. Osim toga sužavanjem svjetskog tržišta (globalna ekonomija minus SAD) javit će se znatno veća konkurencija među izvoznicima iz svih dijelova globalne ekonomije međusobno, pa se i u tom slučaju postavlja pitanje koji hrvatski i europski proizvođači će uspjeti održati vlastititi izvoz i proizvodnju na razini blizu dosadašnje, a koji će nestati s tržišta. S tim u vezi Hrvatska kao dio Europske unije treba se zalagati za izuzeća carinskog obuhvata u izvozu u SAD kod onih proizvoda koji su sistemski i strateški važni za očuvanje hrvatske industrije na makro-razini, ali isto tako i za izuzeća od američkih carina kod proizvoda čiji su hrvatski proizvođači regionalni nositelji radnih mjesta i faktor očuvanja zaposlenosti, demografske slike i životnog standarda u pojedinim hrvatskim regijama. U okviru dogovora i zajedničke politike EU u pregovaranju budućih trgovinskih odnosa sa SAD-om, odnosno traženju izuzeća kod obuhvata carina, Hrvatska treba jasno zastupati interese svoje industrije i svojih poduzeća te u kontekstu toga tražiti prilike za dogovor s ostalim članicama Unije. Izuzeća od carina, na koja se pritom misli, su kako ona kod izvoza članica EU u SAD-a, tako i ona koja se tiču europskih carina na uvoz sirovina i ključnih resursa i proizvoda iz SAD-a, a koja bi mogla značajno troškovno opteretiti i poskupiti proizvodnju hrvatskih i europskih proizvođača. Efekti američkih carina nisu isti makroekonomski gledano i mikroekonomski gledano s aspekta pojedinačnih poduzeća. Unatoč relativno niskim direktnim efektima američkih carina na ukupni hrvatski robni izvoz (s obzirom na relativno nizak udio robnog izvoza u SAD) i znatno većim indirektnim učincima kroz ukupni izvoz hrvatskih intermedijarnih proizvoda u Njemačku, Italiju, Austriju, Francusku i druge članice EU, za pojedina poduzeća hrvatske izvoznike izvjesno je da će ti učinci biti znatno veći. Rizik je stoga dominantno na strani očuvanja našeg izvoza u druge članice EU, a ne samo kod direktnog izvoza u SAD. Pritom se nerijetko radi o izvoznicima koji nose značajan dio gospodarske aktivnosti u pojedinim regijama Hrvatske, a zatvaranje dosadašnjih tvornica i otpuštanje radnika za te regije mogu značiti rast nezaposlenosti, pad životnog standarda građana i novi val narušavanja demografske slike zbog preseljenja dijela stanovništva u druge regije Hrvatske (uključujući već sada prenapućen Zagreb) ili čak emigraciju ljudi iz Hrvatske u potrazi za poslom u drugim zemljama. Tu je i problem već sada niskog udjela prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, odnosno činjenica da smo kroz protekla desetljeća izgubili znatan dio domaće industrije i proizvodnih poduzeća, kao i općenito znatno lošija ekonomska pozicija s kojom se dio proizvodnih poduzeća u Hrvatskoj nosi već neko vrijeme unatoč snažnoj ekspanziji BDP-a Hrvatske posljednjih godina. Učinci nikada nisu linearni, a opće makroekonomsko stanje ne daje sliku nepovoljnih učinaka koji djeluju na pojedine proizvođače i promjenu strukure ekonomije. U danim okolnostima, Vlada i nositelji svih ekonomskih politika trebaju uzeti u obzir upravo te nelinearne učinke i rizike koji postoje za hrvatsku proizvodnu industriju te proizvodna izvozno orijentirana poduzeća koja će biti najviše pogođena, odnosno njihove zaposlenike, a kako ne bi došlo do daljnjeg narušavanja strukture i snage hrvatske ekonomije i gubitka ljudi koji raspolažu znanjima i vještinama na kojima industrija počiva. U dosadašnju proizvodnju i izvoz investirano je znanje i kapital, poduzete su brojne inovacije i kvalitativno-tehnološki razvijeni proizvodi, a upravo se hrvatski izvoz u SAD, kao i indirektan izvoz preko izvoza drugih članica EU, veže uz izvoz proizvoda višeg stupnja složenosti koji stvaraju veću dodanu vrijednost. Hrvatska to znanje i kapital ne smije izgubiti, niti dozvoliti daljnje urušavanje domaće industrije, što znači da ekonomske politike trebaju: · spriječiti preseljenje dijela hrvatske proizvodnje i industrije u SAD (s obzirom da SAD trenutno upravo proklamira takvu politiku); · spriječiti propadanje tvornica, industrije i poduzetnika koji će biti direktno i indirektno pogođeni američkim carinama; · spriječiti gubitak mogućnosti zaposlenja radnika u tim tvornicama i industrijama; · pronaći fiskalne i socijalne mjere i druge načine kako održati zaposlenost i proizvodnju u pogođenim tvornicama i industrijama; · općenito poduprijeti domaću proizvođačku industriju, poljoprivredu i izvoz, kako u kontekstu jačanja proizvodnih kapaciteta za domaće tržište radi smanjenja ovisnosti o uvozu, tako i u kontekstu jačanja proizvodnih kapaciteta za izvoz - jer je niz puta kroz dosadašnju povijest upravo izvoz spašavao hrvatsku ekonomiju u godinama kada su ostali sektori prolazili kontrakciju; · te pronaći načina kako da se obilna sredstva iz EU fondova više usmjere velikim i srednjim proizvodnim poduzećima na kojima počiva domaća proizvodnja i izvoz, a koji za mnoga sredstva zbog svoje veličine ili poslovne orijentacije ne mogu konkurirati. Odgovore na odluku SAD-a o uvođenju carina na europske proizvode, administracija Europske unije nudila je u protucarinama na uvoz nemalog broja proizvoda iz SAD-a, uz potencijalno uvođenje europskih carina na uvoz usluga iz SAD-a i/ili uvođenje dodatne regulative na pružatelje tih usluga te potencijalno uvođenje poreza na digitalne transakcije i drugih nameta. Niti jedno od navedenog nije adekvatno rješenje i na štetu je europskih proizvođača i potrošača. Europa je ovisna o stranim pružateljima usluga plaćanja. Europa je ovisna o uvozu energenata te je u tom smislu za nju važan uvoz energenata iz SAD-a, a pogotovo u kontekstu geopolitičkih rizika koji onemogućavaju njihov uvoz s drugih tržišta te rizika ponovnog rasta cijena energenata u slučaju bilo kakvih dodatnih ograničenja. Daljnje narušavanje trgovinskih odnosa s SAD-om loše je za budućnost Europe, a kolateralne žrtve su poglavito proizvođači- izvoznici i potrošači, i to s obje strane Atlatnika. Hrvatski izvoznici se stoga zalažu za ukidanje carina u trgovinskim odnosima Europske unije i SAD-a s obje strane, odnosno razumni dogovor Europske unije i SAD-a o budućnosti slobodne trgovine bez carina, a u svakom slučaju za smanjivanje i ukidanje carina i protucarina koje su do sada najavljene ili u primjeni. Protucarine, poput onih koje planira uvesti EU na proizvode iz SAD-a, su uvijek loše rješenje, pa čak i onda kada je politiku visokih carinskih nameta i barijera započeo netko drugi - u ovom slučaju SAD, jer spirala carina i protucarina znači rizik značajnog urušavanja ekonomija i zaposlenosti, s učincima na veće troškove koje plaćaju potrošači. Carine štete međunarodnoj trgovini, produbljuju političke sukobe, stvaraju nepotrebne troškove i protekcionizam koji podržava tržišnu neefikasnost, uzrokuju niže stope rasta BDP-a uz povećani rizik recesije i veće cijene koje plaćaju potrošači, a ni Europi ni SAD-u nije u interesu ponovno prolaziti kroz val većih stopa inflacije, zaoštravanja monetarne politike, gubitaka na dioničkim tržištima i niz drugih nepovoljnih učinaka. Cilj hrvatskih i europskih institucija stoga treba biti ukidanje carina i protucarina s obje strane Atlantika, odnosno postizanje razumnog dogovora s američkom stranom, a ako to nije moguće onda barem postizanje izuzeća kod proizvoda koji su bitni za očuvanje industrije i radnih mjesta u Hrvatskoj, što u mnogim slučajevima korespondira i s interesima u drugim članicama pa i u tom pravcu treba postignuti dogovore i zajedničke interese. U protivnom imati ćemo još goru sliku konkurencije i cijenovnog dumpinga između europskih izvoznika međusobno, gdje mala zemlja poput Hrvatske ima veći rizik nepovoljnih ishoda, uključujući još veći pritisak na rast robnog uvoza Hrvatske te pad hrvatskog izvoza i proizvodnje. Ono što Europskoj uniji nipošto ne smije biti cilj, je promatranje carina na uvoz iz SAD-a i drugih tržišta kao izvor povećanih financijskih sredstava za punjenje većih prihoda proračuna Europske unije. Pritom, proračun EU koji se danas u nemalom iznosu puni upravo iz carina na uvoz robe iz drugih ekonomija, onda barem treba biti iskorišten za kompenzaciju nepovoljnih učinaka američkih carina na poduzeća iz članica EU, uključujući hrvatska poduzeća koja su njima najviše pogođena. HRVATSKI IZVOZNICI pročitajte više
|
Plenković s izvoznicima razgovarao o radnoj skupini koja će odgovoriti na izazove
Vlada će aktivno štititi interese hrvatskog gospodarstva te će se znati postaviti prema svim izazovima, poručeno je u četvrtak sa sastanka predstavnika Vlade i hrvatskih izvoznika oko utjecaja američkih carina, pri čemu je najavljeno i formiranje radne skupine kojoj će cilj biti zaštita hrvatskih tvrtki. Sastankom je, u pratnji više ministara, predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković, rekavši da je ambicija u neposrednoj komunikaciji identificirati najvažnije i najizazovnije elemente američkih mjera za izvoznike. Rekao je da je odgoda primjene američkih carina od 20 posto prema Uniji dala vrijeme od 90 dana da se kroz "različite komunikacijske oblike" nastoje dogovoriti daljnji koraci i formirati zajedničku trgovinsku politiku na razini EU-a, u kontekstu i planiranih protumjera.
- Kroz europske institucije Hrvatska zagovara i zastupa svoje stavove, a ovaj sastanak treba poslužiti i da se dobije šira slika, poručio je. "Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u SAD lani više od 800 milijuna eura"Iznio je podatke da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u SAD lani dosegnula 805 milijuna eura, što je 3,4 posto ukupnog robnog izvoza, dok je uvoz iz SAD-a iznosio 781 milijun eura, što je oko dva posto ukupnog robnog uvoza.
Dakle, američke carine se odnose na "relativno mali obujam" ukupne robne razmjene, međutim obujam je velik za pojedine tvrtke koje imaju značajniji udio izvoza u SAD. Stoga, treba razmotriti posljedice tih mjera na njihovo poslovanje i kako se postaviti, rekao je predsjednik Vlade.
Stoga se od izvoznika željelo čuti, između ostalog, koliko su prisutni na drugim tržištima na koja bi mogli izvoziti te tako supstituirati američko tržište, kao i očekuju li neke programe mjera koje bi kao pogođeni izvoznici mogli konzumirati.
Plenković je najavio i formiranje radne skupine u kojoj bi bili i predstavnici praktički svih vladinih resora koji imaju doticaj s ovom temom, a kako bi se mogle donositi pravovremene odluke s ciljem zaštite, u što većoj mogućoj mjeri, hrvatskih gospodarskih subjekata. "Šušnjar: Relaksacija jedini put kojim SAD i EU mogu ići"Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je danas kako je relaksacija odluka o carinama jedini put kojim SAD i EU mogu ići te kako se nada da će prevladati razum. Na konferenciji za novinare rekao je da su današnjim sastankom s hrvatskim izvoznicima nakon sjednice Vlade, dominantno onima koji izvoze u SAD, pokazali brigu Vlade za hrvatsko gospodarstvo i poduzetnišvo, pogotovo izvozni sektor.
- Bilo nam je bitno dobiti potpuni uvid u način funkcioniranja tih tvrtki koje su orijentirane prema SAD-u, prema izvozu na to tržište. Turbulentna su vremena, jako dinamična. Jedan dan, vidite, imate ogromne carine, drugi dan to malo deeskalira, rekao je Šušnjar.
Dodao je da je jedini put kojim SAD i EU mogu ići relaksacija početnih udara i odluka o carinama.
"Nadam se da će prevladati razum"Šušnjar je također poručio kako će Vlada konstantno biti partner hrvatskom poduzetništvu i gospodarstvu.
- Ja se nadam da će prevladati razum jer ja bih rekao da nema razloga za uvođenje carina između Europske unije i SAD-a, izjavio je ministar.
- Slobodna trgovina je tekovina modernog doba koja je donijela puno više dobroga svima i u odnosu Europe i SAD-a ne vidim prostora za takve reakcije. Je li ovo stres-test za sve nas? Očito je, a ovaj današnji sastanak i politika Vlade pokazuju da ćemo se znati postaviti prema svim izazovima koji budu ispred nas, dodao je. Obratiti pažnju na nelinearnost negativnih efekata carina"Potpredsjednik za trgovinu i internacionalizaciju Hrvatske gospodarske komore (HGK) Igor Pokaz je izjavio da su od Vlade "dobivena jasna uvjeravanja" da razumije situaciju i da će, maksimalno koliko može, pomoći gospodarstvenicima.
Rekao je da je za gospodarstvenike najteža trenutna neizvjesnost oko carina, s obzirom da je u takvim uvjetima gotovo nemoguće planirati poslovanje. Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) Davor Baković je istaknuo da treba obratiti pažnju na nelinearnost negativnih efekata carina, pri čemu apostrofira ona proizvodna poduzeća koja neposredno izvoze u SAD, a uz to imaju i veći značaj za svoju lokalnu sredinu.
Inače, HIZ je u današnjem osvrtu na carinske politike SAD-a i EU-a iznio preporuke kako ne bi došlo do "daljnjeg narušavanja snage hrvatske ekonomije i gubitka ljudi s adekvatnim znanjima i vještinama", pri čemu je između ostalog sugerirano da treba pronaći mjere održanja zaposlenosti i proizvodnje u tvornicama i industrijama koje bi mogle biti pogođene carinama te spriječiti seljenje dijela domaće proizvodnje u SAD.
Baković je također kao najveći problem apostrofirao neizvjesnost, jer, unatoč brojnim najavama, carine još nisu u potpunosti zaživjele u praksi. Zna to i iz primjera Končara, s obzirom da je direktor Končar - Mjernih transformatora, pri čemu neki od proizvoda još nisu "uvedeni u carinik i nisu naznačene carinske oznake pri ulazu u SAD".
U slučaju daljnje carinske eskalacije, ugasila bi se proizvodnja džemova "Dida Boža"Tvrtka Hermes International iz Sračinca kod Varaždina bavi se proizvodnjom i distribucijom ekoloških i prirodnih džemova, namaza i sokova, zapošljava više od 100 radnika, poznata je po brendu "Dida Boža", a prema riječima vlasnika tvrtke Neba Chupina, isključivo je orijentirana na američko tržište.
Vijest o američkim carinama ih je jako pogodila, a nada se da EU neće ići za uvođenjem protumjera, jer bi potencijalna dodatna reakcija američke strane dovela do gašenja cijelog biznisa.
- Možemo preživjeti s 10 posto carina, pa i s 20 posto, ali će biti malo manja prodaja i proizvodnja, no s više od 20 posto nemamo više biznis, poručio je Chupin, koji je predsjedniku Vlade zahvalio na promptnoj reakciji i ukazanoj pažnji. Izvor: HRT pročitajte više
|
DZS: Izvoz u prva dva mjeseca porastao 9,5 posto, uvoz 8,6 posto
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je u prva dva mjeseca ove godine gotovo 4 milijarde eura, što je 9,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prva dva mjeseca je izvezeno robe u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, što je 7,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 14,1 posto, na 1,4 milijarde eura. Vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je u prva dva mjeseca ove godine gotovo četiri milijarde eura, što je 9,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je uvoz porastao za 8,6 posto, na 6,8 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu.
Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2,9 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58 posto.
Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prva dva mjeseca je izvezeno robe u vrijednosti od 2,6 milijardi eura, što je 7,3 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 14,1 posto, na 1,4 milijarde eura.
Uvoz iz članica EU-a porastao je u prva dva mjeseca ove godine za 2,2 posto na godišnjoj razini, na 5,2 milijarde eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 1,6 milijardi eura, što je rast od 37,2 posto.
DZS je u srijedu objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za siječanj 2025. godine. Ukupan izvoz iznosio je 1,9 milijardi eura, što je 11,4 posto više nego u siječnju lani, dok je uvoz porastao za 11,5 posto, na 3,3 milijarde eura.
Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 1,4 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 58,4 posto.
(Hina) pročitajte više
|
Održan 4. FERConnect “Geopolitika i tehnologija – Budućnost u previranju”
Četvrti FERConnect “Geopolitika i tehnologija – Budućnost u previranju“, na kojem se raspravljalo o ulozi Hrvatske u geopolitičkim okolnostima te kakva nas monetarna budućnost očekuje, održan je u utorak na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu, izvijestio je FER. Predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić govorio je o hrvatskim naporima u sudjelovanju i oblikovanju europskih regulativa. Frka-Petešić: Hrvatska ne želi biti promatrač Naglasio je kako Hrvatska ne želi biti promatrač već sudionik i suoblikovatelj akata. “Hrvatska aktivno doprinosi implementaciji europskih digitalnih regulativa, koristi sredstva iz Nacionalnog plana i oporavka za digitalizaciju zdravstva, obrazovanja, javne uprave, razvoj vlastitih kapaciteta od laboratorija za umjetnu inteligenciju do digitalne transformacije poduzeća i lokalne samouprave”, rekao je Frka-Petešić. Ocijenio je kako se Europa budi te dodao kako su prvi znakovi buđenja konkretni, a obuhvaćaju Akt o umjetnoj inteligenciji, Direktivu NIS2 – jedinstveni okvir za kibernetičku sigurnost EU, plan za zatvaranje inovacijskog jaza i smanjenje strateških ovisnosti i druge važne dokumente. Boris Vujčić: Digitalni novac postoji jako dugo Guverner HNB-a i predsjednik Alumni EFZG-a Boris Vujčić podsjetio je na inicijativu središnjih banaka za uvođenjem digitalnog eura, s obzirom na pad uporabe gotovine i porast bezgotovinskih oblika plaćanja. “Digitalni euro je središnje-bankarski digitalni novac koji postoji već jako dugo,” napomenuo je i dodao kako ga središnje banke žele uvesti zbog promjena načina plaćanja s kojima se danas susrećemo. Napomenuo je kako je ideja digitalnog eura postati prvo paneuropsko platno rješenje kojim će se moći služiti na svakom platnom mjestu, a koji će biti što sličniji sadašnjem novcu dostupnom potrošačima, a to je gotovina. Ideja je da radi bez interneta, a podupiru ga svi POS uređaji, no cijeli projekt je u pripremnoj fazi, rekao je Vujčić i dodao kako je to tehnološki iskorak u valutama. Davor Baković: Trendovi ukazuju na polarizaciju svjetske trgovine Predsjednik uprave Končara – Mjerni transformatori Davor Baković ocijenio je kako trendovi ukazuju na polarizaciju svjetske trgovine i na to da živimo u jednom spregnutom svijetu u kojem su vrlo evidentni trgovinski blokovi. Jedan blok, u pozadini kojeg su SAD ili zapadni svijet, dok je drugi Kina, rekao je i dodao kako je novost za Europu da ulazi u eru u kojoj Atlantik nije centar, što nije nužno ni loše. Smatra kako će stajanje po strani Europi dati vremena za restrukturiranje, ulaganje u energetiku i tehnologiju. Dekan FER-a Vedran Bilas smatra kako je misija njegova fakulteta tehnološki razvoj Hrvatske. U sadašnjim dramatičnim geopolitičkim okolnostima prilike i institucije su ključne, smatra dekan FER-a i dodaje kako je FERConnect prilika za prepoznavanje i suočavanje s izazovima geopolitičkih promjena. Nove okolnosti prilika za jačanje europskih tehnologija i konkurencije Predsjednik Alumni odbora FER-a Mladen Pejković tvrdi kako su nove okolnosti prilika za jačanje europskih tehnologija i konkurentnosti kroz postojeće i nove programe u domeni robotike, industrije čipova, umjetne inteligencije, kvantnog računalstva i jačanje kibernetičke sigurnosti. Napomenuo je kako upravo takvim inicijativama Hrvatska ima što za ponuditi. Na panelu su sudjelovali i istaknuti stručnjaci – Josip Ćesić, suosnivač tvrtke za robotiku i AI rješenja Gideon Brothers, Josip Mikulić, viši inženjer za analogni dizajn u tvrtki za izradu poluvodiča ams OSRAM, Matija Žulj, izvršnog direktora tvrtke za softverska rješenja u poljoprivredi Agrivi, Luka Šikić, docenta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te profesorica Ekonomskog fakulteta Valentina Vučković. FERConnect je uspješna aktivnosti Alumni odbora FER-a osnovanog 2023., a svrha mu je umrežavanja bivših i sadašnjih studenata, suradnja s Fakultetom i iskorištavanja potencijala šire zajednice. Izvoz: Prigorski.hr pročitajte više
|
Podrška hrvatskim izvoznicima u SAD
U svrhu osiguranja informiranja, odgovora na upite i davanja savjetodavne podrške hrvatskim izvoznicima u vezi s problematikom eventualnog uvođenja carinskih tarifnih mjera u SAD-u, Ministarstvo financija, Carinska uprava osnovala je tim za podršku hrvatskim izvoznicima. Kontakt osoba je Bosiljko Zlopaša, pomoćnik ravnatelja za carinski sustav (bosiljko.zlopasa@carina.hr tel. 6211 274).
Članovi tima su:
Za potrebe brze pomoći izvoznicima Europska komisija je izradila alat (Access2Markets) koji može biti od pomoći izvoznicima roba u SAD i u druge države (link). Ovaj alat omogućuje izvoznicima brzo i jednostavno doći do informacija potrebnih u slučaju izvoza roba u treće zemlje, kao što su stope uvozne carine u tim zemljama, uvozni porezi, procedure, pravila podrijetla, izvozne mjere, statistika, trgovinske barijere itd.
Izvor: MF,Carinska uprava pročitajte više
|
Trumpove carine i Hrvatska: Panike nema, ali bit će neizravnih posljedica
Udar Trumpovih carina posljednjih je tjedan dana donio neviđene tržišne turbulencije i “novo normalno” u globalnoj ekonomiji. Udar na Hrvatsku neće biti direktan zahvaljujući maloj robnoj razmjeni, no nekoliko će sektora ipak osjetiti posljedice: vojna industrija, dobavljači auto industrije te električna industrija. Hrvatska je u 2024. godini izvezla robu u SAD u vrijednosti od 805 milijuna eura, dijeleći tako sudbinu Europske unije koja ostvaruje veliki suficit u trgovini s Amerikom. Najveći dio hrvatskog izvoza čine farmaceutski proizvodi, koji predstavljaju 40 posto ukupnog izvoza, odnosno 319 milijuna eura. Taj je segment privremeno izuzet iz carinskih mjera jer su farmaceutski proizvodi prepoznati kao strateški važni za američko gospodarstvo. Na drugom mjestu nalazi se proizvodnja električne opreme, koja sudjeluje s 19 posto u hrvatskom izvozu prema SAD-u, ostvarivši prihod od 154 milijuna eura. Slijedi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, s udjelom od 16 posto i vrijednošću izvoza od 132 milijuna eura. Za razliku od farmaceutike, ove dvije industrije suočit će se s dodatnim troškovima zbog novih carinskih stopa. Nova stopa od 10 posto Donedavne procjene ukazivale su na mogući negativan utjecaj carina od oko 0,2 postotna boda na hrvatski BDP, no taj bi se efekt mogao ublažiti povećanjem narudžbi za hrvatsku obrambenu industriju. Sve ovo, naravno, treba uzeti vrlo uvjetno. Jer, sve do srijede navečer očekivao se žestoki trenutačni udar američkih carina da bi onda Trump šokirao svijet objavom u kojoj je rekao da je “odobrio pauzu od 90 dana i znatno sniženu recipročnu tarifu tijekom tog razdoblja, od 10%, koja također stupa na snagu odmah.” Prema novim mjerama, koje uključuju minimalnu stopu carina od 10 posto za sve zemlje, hrvatski izvoznici će potpasti pod EU carinsku stopu od 20 posto, naveli su iz HUP-a. Napominju kako je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni, što otvara mogućnost da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na proizvode iz ostalih globalnih ekonomija. Najovisniji o američkom tržištu svakako je karlovački proizvođač pištolja, jurišnih i ostalih pušaka, karlovački gigant HS Produkt. On spada među tri najveća proizvođača pištolja na svijetu i u SAD izvozi 70 do 80 svoje ukupne proizvodnje. Pogodi li njih carina od 20 posto, na djelu je onda doista crni scenarij. Koji uključuje možda i otpuštanje stotina zaposlenika, možda njih do 1000 od ukupno 1920 zaposlenika koliko sada radi u HS Produktu. “Mi radimo sada na više područja, pokušavamo pronaći razumijevanje kod hrvatske Vlade, da se usredotoče više na probleme hrvatske industrije i konkretno HS Produkta, a manje na ukupne probleme EU. U konačnici i Nijemci i Francuzi i svi drugi će sada gledati samo ili prvo sebe. Kad je prijetio prvi paket carina i kako provesti odmazdu, Francuzi su odmah dali do znanja da neka u to ne uvrste njihove šampanjce i vina, jer će SAD samo podebljati carine, kaže predsjednik Uprave Željko Pavlin. ‘Svijet je toliko međuovisan da je jako teško čak i u velikim gospodarstvima osigurati samodostatnost. Dakle, jedino održivo rješenje je neka vrsta kompromisa’. HS Produkt u SAD-u nema nikakav svoj pogon, sve se proizvodi u Hrvatskoj. A i kada bi se mogla brzo prenijeti ta proizvodnja u SAD, bila bi znatno skuplja. Zapravo je to nemoguć zadatak koji bi trajao 10-tak godina. To, dakle nije neko rješenje. Glock, SIG pa i Beretta imaju svoje pogone u SAD-u, pa će proći bolje. Sada u SAD plasiraju oko 70 posto proizvodnje svojih jurišnih pušaka, te još oko 80 posto proizvodnje pištolja. Prošle je godine ukupna zarada iznosila oko 140 milijuna eura, od toga oko 106 milijuna eura na tržištu SAD-a. “Jasno je sad da, zahvate li nas ove carine, da već i smanjenje od 20 posto znači da će nam prodaja u SAD-u pasti s pola milijuna na 300 do 350.000 godišnje, što je za nas poprilično loše. Onda bi morali smanjivati proizvodnju, a to znači da bi mnogi zaposlenici mogli postati višak”, kaže Pavlin. Dodaje da oni jednako tako u poslovanju koriste brojne američke IT prozvode i usluge, te i to treba uzeti u obzir. Ministar obrane Ivan Anušić već je najavio kako će država pronaći načina da pomogne obrambenom sektoru. Dobavljači auto-industrije također bi mogli biti na udaru. U Hrvatskoj je to prije svega AD Plastik, a dodatni razlog za oprez leži u činjenici što im je jedan od najvažnijih klijenata Stellantis. A upravo bi taj automobilski div mogao biti jedna od najvećih žrtava američkih carina. Stellantis je objavio da privremeno obustavlja proizvodnju u dvije svoje tvornice u Kanadi i Meksiku kako bi se prilagodio novim carinama od 25 posto koje je nametnuo predsjednik SAD-a Donald Trump. Ova odluka, potvrđena samo dan nakon Trumpova “Dana oslobođenja”, najbrža je i najdrastičnija reakcija jedne automobilske kompanije na nove namete. Prvi čovjek AD Plastika Marinko Došen u izjavi za Poslovni dnevnik ipak smiruje nervozu. “Ne očekujem nikakvu dramu, no moramo znati da u automobilskoj industriji malo toga ostaje stvarno izolirano. AD Plastiku SAD nije materijalno značajno tržište, ali naravno da pratimo situaciju zbog cjelovitog utjecaja na autoindustriju. S obzirom na stroge ugovorne odnose u automobilskoj industriji, cijene komponenti ne mijenjaju se lako i brzo. Ako dođe do većeg pritiska na marže, moguće je da će krajnji proizvodi, odnosno vozila, postati skuplji, što nikome nije u interesu jer će u konačnici to utjecati i na potražnju. Naš je fokus na unapređenju učinkovitosti i optimizaciji procesa, kako bismo zadržali konkurentnost bez ugrožavanja kvalitete”, kaže Došen. Snažna industrijska baza Dodatnu sigurnost donosi im gotovo 300 milijuna eura novih ugovorenih poslova u posljednje dvije godine, koji predstavljaju čvrst temelj za nastavak stabilnog poslovanja, dodaje Došen. “Trump je najavljivao carine, ali većina svijeta, uključujući i Europu, mislila je kako one imaju predizborni karakter i kako se neće realizirati. Ipak, s obzirom na ranije najave, takva odluka nije iznenađenje, a na takve geopolitičke odluke uvijek treba imati pripremljene scenarije”, kaže Došen. Prošlu godinu AD Plastik Grupa je završila s 152,96 milijuna eura poslovnih prihoda, što je povećanje od 18,2 posto u odnosu na 2023. Istovremeno, EBITDA je porasla za 83,2 posto, dosegnuvši 13,21 milijun eura, dok je neto dobit iznosila 2,15 milijun eura. Povećanje rizika ipak će biti nemoguće izbjeći. Zasad su oni, procjenjuje Došen, najčešće neizravni zbog potencijalnih promjena planova proizvođača automobila, usporavanja određenih modela vozila, promjena u lokacijama proizvodnje ili povećanih troškova. “Sve to može dovesti do prilagodbi narudžbi pa potencijalno utjecati na cijeli lanac vrijednosti. Naš odgovor na takve situacije nije reaktivan, već strateški i napominje kako je ključna riječ – fleksibilnost”, rekao je Došen. Poručuje kako Europa ima snažnu industrijsku bazu i znanje i važno je očuvati je u globalnom kontekstu. “Europska unija mora štititi svoje interese i pritom zadržati stratešku mudrost. Svaka eskalacija ima posljedice i zato je važna smirena i odmjerena reakcija, koja čuva europsku industriju, a ne produbljuje sukobe. Europa mora imati jasnu, zajedničku industrijsku i trgovinsku strategiju koja neće biti samo reaktivna, već proaktivna. Potrebno je definirati svoje ključne interese, industrije koje želimo zadržati i razvijati na europskom tlu i način kako ćemo ih dugoročno štititi i učiniti globalno konkurentnima. Bez takvog pristupa teško je govoriti o stvarnoj otpornosti europske ekonomije”, zaključuje Došen. Automobilska industrija u Europi stagnira: u 2024. je godini zabilježen rast prodaje od tek 0,8 posto, a u Europi se sada prodaje 30 posto manje automobila nego što je bio slučaj 2019. godine. Zbog toga, kaže Došen, ovo sigurno nisu dobre vijesti. Prehrambeni sektor također bi mogao osjetiti posljedice. U Podravci kontinuirano prate promjene koje predlaže i donosi američka administracija te u skladu s potrebama prilagođavaju svoje prodajne strategije. “Tijekom 2024. Podravka je zabilježila značajan rast prihoda na američkom tržištu, a namjera nam je i dalje plasirati svoje proizvode na tom tržištu, kao i pružati distribucijske usluge za druge tvrtke. Važno je naglasiti da Podravka svoje proizvode distribuira u više od 60 zemalja svijeta. Upravo ta široka distribucija predstavlja najbolju garanciju stabilnosti i rasta ukupne prodaje te pruža potporu u svladavanju izazova na pojedinim tržištima”, istaknula je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke. Dijelom bi se posljedice mogle osjetiti i u hrvatskom IT sektoru. Hrvatski IT sektor uvelike izvozi softverske usluge pa će direktni utjecaj novih američkih carina na izvoz u SAD biti ograničen, ali posredni može biti značajan, komentar je granske udruge HUP ICT, iz koje dodaju da prema njihovim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog ‘udara’. “Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT/ICT sektora, nego i svih industrija koje su na njega naslonjene”, upozorava predsjednik HUP ICT-ja Hrvoje Josip Balen. pročitajte više
|
Novcem od nameta zaštititi velike i srednje tvtke
Privremena obustava primjene carina i protucarina na koju se se odlučile SAD i EU nije smanjila zabrinutost gospodarstvenika koji će njima biti pogođeni. Davor Baković, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici (HIZ), upozorava da se agonija produžava i da je budućnost poslovanja i izvoza poduzeća postala neizvjesna. Stav je HIZ-a da hrvatske i europske institucije trebaju biti za ukidanje carina, a ako nije moguće, onda barem za postizanje izuzeća od carina za proizvode bitne za očuvanje industrije i radnih mjesta u Hrvatskoj. izuzeća nisu pritom važna samo u smislu izvoza EU u SAD, nego i carina na uvoz sirovina, ključnih resursa i proizvoda iz SAD jer i oni mogu značajno poskupiti našu proizvodnju. u okviru zajedničke politike EU u pregovorima sa SAD-om HIZ smatra da Hrvatska mora zastupati interes svoje industrije, zauzimati se za sprječavanje preseljenja dijela proizvodnje u SAD te nalaženje fiskalnih i socijalnih mjera kako zadržati zaposlenost u pogođenim tvornicama i industrijama. Iz EU fondova, predlaže HIZ, treba naći načina kako obilna sredstva više usmjeriti velikim i srednjim proizvodnim tvrtkama na kojima počiva domaća proizvodnja i izvoz, a koja zbog veličine ili poslovne orijentacije za njih ne mogu konkurirati. u Uniji po ocjeni HIZ-a na carine na uvoz proizvoda i usluga iz SAD-a ipak ne treba gledati kao na izvor većih prihoda proračuna, ali ako se uvedu, ti prohode, koji ni sada nisu neznačajni, treba koristiti za kompenzaciju nepovoljnih učinaka američkih carina na poduzeća, uključujući i hrvatska koja će njima biti najviše pogođena. IZVOR: Poslovni dnevnik pročitajte više
|
Otvoren hrvatski paviljon na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 Osaka
Hrvatski paviljon na Svjetskoj izložbi EXPO 2025 Osaka u nedjelju je službeno otvorio nacionalni povjerenik RH za Svjetsku izložbu i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić koji je nazočio i službenom otvorenju izložbe u Osaki, priopćio je MVEP.
Hrvatska se na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi predstavlja nacionalnim paviljonom pod nazivom “Hrvatska - klimaraznolikost / Croatia - climadiversity", koji prikazuje jedinstvenu tehnološku i umjetničku interpretaciju klimatske raznolikosti Hrvatske, navodi se u priopćenju.
Paviljon je zamišljen kao ambijent koji se kontinuirano mijenja ovisno o stvarnim vremenskim podacima iz Hrvatske, čime svaki posjet pruža novo iskustvo.
Termičke kamere snimat će interakcije posjetitelja s mikroklimama unutar paviljona, dok će se uživo prenositi termičke snimke s meteoroloških postaja diljem Hrvatske, prilagođene vremenskoj razlici između Hrvatske i Japana. Prijenosi će se prikazivati u paviljonu te putem internetske stranice i društvenih mreža.
Autori idejnog rješenja paviljona su Lana Grahek, Maroje Mrduljaš, Antonio Patljak, Korina Vuković i Pero Vuković i tvrtka ARHIV arhitektura i urbanizam d.o.o., a izradila ga je tvrtka Enison d.o.o.
Svjetska izložba Expo 2025 Osaka održava se od 13. travnja do 13. listopada na umjetno izgrađenom otoku Yumeshimi, pod krovnom temom “Dizajniranje budućeg društva za naše živote”.
Uz sudjelovanje 158 država i 7 međunarodnih organizacija, na ovogodišnjoj Svjetskoj izložbi Expo 2025 Osaka očekuje se više od 28 milijuna posjetitelja, navodi se u priopćenju.
IZVOR: Hina pročitajte više
|
Deset godina od registracije prvog hrvatskog naziva na EU razini
Hrvatska u ponedjeljak, 14. travnja, obilježava deset godina od registracije prvog hrvatskog naziva na EU razini, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Naime, Krčki pršut je 14. travnja 2015. registriran u EU kao zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla što je bila prva registracija zaštićene oznake iz EU sustava kvalitete za hrvatski poljoprivredni i prehrambeni proizvod.
Kako bi se poslala snažna poruka javnosti o važnosti očuvanja tradicije i brendiranja Hrvatske s obzirom na jaku tržišnu prepoznatljivost europskih oznaka, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a odlukom Hrvatskog sabora, 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda.
Iz Ministarstva navode kako je Republika Hrvatska kao najmlađa država članica u EU ostvarila registraciju 51 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilo kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili tradicionalno zajamčeni specijalitet na razini cijele EU. Tu je i 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina i šest oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.
Prema ukupnom broju registriranih naziva Hrvatska je na osmom mjestu u EU-u. "Hrvatska je sve više prepoznata na gastronomskoj karti Europe i svijeta, čemu doprinose i ovi proizvodi", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.
Poticanje na pokretanje postupka zaštite naziva tradicionalnih proizvoda europskim oznakama kvalitete i uključivanje novih proizvođača u sustav certifikacije takvih proizvoda i certificiranje veće količine proizvoda, aktivnost je koja je usmjerena na zaštitu interesa naše proizvodnje, rekao je Vlajčić te čestitao na trudu i uspjehu proizvođačima u sustavu proizvodnje, certifikacije i promidžbe hrvatskih proizvoda s europskim oznakama kvalitete.
IZVOR: Hina pročitajte više
|
‘Čak i kad priča izlazi iz kruga obitelji, nasljednike treba uključiti u tranziciju’
Većinom obiteljskih poduzeća u Jugoistočnoj Europi (JIE) i Hrvatskoj i dalje upravlja prva generacija poduzetnika. Prema PwC istraživanju o obiteljskim poduzećima u Srednjoj i istočnoj Europi (SIE) iz 2023. godine, 2023 CEE Family Business Survey, prva generacija je na čelu 64 posto obiteljskih poduzeća u regiji Srednje i istočne Europe, dok je 36 posto preuzela druga ili jedna od sljedećih generacija. Gotovo tri četvrtine lidera prve generacije (njih 74 posto) smatra da im je dugoročni osobni cilj osigurati da poslovanje ostane u obitelji. Pokazuje to NextGen Survey za Jugoistočnu Europu za 2024. godinu. Međutim, istraživanje je također pokazalo da mnogi lideri prve generacije nisu poduzeli odgovarajuće korake kako bi taj cilj i ostvarili. Naime, samo 69 posto njih uspostavilo je neku vrstu politike upravljanja unutar tvrtke, a nešto više od polovice (51 posto) pripadnika nove generacije u Jugoistočnoj Europi zna da postoji plan nasljeđivanja u obiteljskoj tvrtki. Pripremite obiteljski ustav
Neki pokazatelji su, s obzirom na to koliki je značaj obiteljskih poduzeća za gospodarstvo, zabrinjavajući. Naime, čak 43 posto ispitanika izjavilo je da njihova tvrtka nema plan nasljeđivanja, a udio onih predstavnika sljedeće generacije koji je uključen u razvoj tog plana svodi se na samo – 18 posto. I zato su odgovori na najvažnija pitanja s kojima se susreću vlasnici obiteljskih biznisa u Hrvatskoj danas važniji možda nego ikad, a PwC Hrvatska i Poslovni dnevnik posvetit će im 13. svibnja konferenciju u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Stručnjaci globalno ugledne revizorsko-konzultantske kuće razvili su u pripremi za konferenciju i u razradi te kompleksne teme, nekoliko ključnih koraka koji mogu biti od značajne pomoći svima koji se nalaze pred važnom odlukom. Tu ističu ulogu savjetnika koji pružaju neovisan pogled na biznis, bez emocije, što je obitelji izazovno, daju stručne smjernice oko razvoja strategije vlasništva i poslovanja, izrade modela upravljanja te profesionalizacije odnosa između članova obitelji i upravljačke strukture. Neophodan je jasan plan nasljeđivanja koji uključuje i definiciju buduće uloge članova obitelji u biznisu, navode u PwC-u, a cijela strategija podrazumijeva važne korake, počevši od pripreme dugoročne vizije, kako za sam biznis, tako i za obitelj. Nadalje, treba utvrditi kako obitelj može pomoći biznisu i što je to što biznis treba od nje, a na temelju dugoročne vizije nužno je onda kreirati i korporativno upravljanje koje će podupirati tu viziju. “U organizacijskoj strukturi treba jasno razdvojiti upravljanje od vlasništva te jasno definirati uloge za sljedeću generaciju. Treba također definirati koji su dugoročni ciljevi, želi li se obitelj dalje i u kojoj mjeri baviti biznisom”, navode u PwC-u. Zanimljiv je i prijedlog da bi samo uključenje sljedeće generacije u biznis trebalo formalizirati kroz obiteljski ustav i međuvlasnički ugovor, tzv. shareholders’ agreement. Lakše do top talenata
A što bi zapravo trebao sadržavati obiteljski ustav? “Tko je član obitelji? Koje su naše vrijednosti, kao obitelji i kao obiteljskog biznisa? Kako kao obitelj kontroliramo biznis”. Na sve to trebalo bi imati pripremljene odgovore, kao što bi se na papir trebalo staviti i koje su obaveza i očekivanja obitelji od samoga biznisa… Također, navodi se, obiteljski ustav podrazumijeva i da se utvrde pravila uključenja u biznis – za članove i buduće generacije – kao i pravila izlaska iz biznisa. Što u tom slučaju s dividendama, prijenosom udjela itd. “Uspješni obiteljski biznisi u jednom trenutku životnog ciklusa dosežu veličinom, kompleksnošću i zrelošću prag u kojem je potrebno napraviti iskorak u uspostavi jasnijih korporativnih procesa; od upravljanja, organizacije do poslovne strategije. Time se olakšava pristup top talentima i potencijalnim investitorima”, ističe Mislav Slade-Šilović, direktor i voditelj Odjela poslovnog savjetovanja, PwC Hrvatska te napominje da je sama spoznaja tog trenutka te djelovanje iznimno važna za kontinuitet poslovanja, upravljanje rizicima te ulazak u novu fazu rasta… “Obiteljski ustav i shareholders’ agreement predstavljaju temelj stabilnosti u generacijskim tranzicijama, a među ostalim adresiraju nekoliko ključnih aspekata poput strukture upravljanja, preveniraju sukobe tako da ih prepoznaju prije eskalacije, osiguravaju pravila ulaska i izlaska iz biznisa itd.”, zaključuje Slade-Šilović. A svoja razmišljanja na konferenciji PwC-a Hrvatska i Poslovnog dnevnika koja je privukla lijepo zanimanje u svijetu obiteljskih tvrtki podijelit će i ključni dionici poslovne zajednice, kao i tematski stručnjaci. Tako će Zoran Uzelac, prethodni vlasnik RAO-a, Dragan Knežević, Leadership Coach & Team Coach iz DCoacha, Stjepan Roglić iz tvrtke Orbico i Damir Kecko, partner u Odjelu transakcija PwC-a Hrvatska, raspravljati u panelu “Kad budućnost postane sadašnjost – dileme u donošenju odluke”, dok će svoja iskustva na temu kako osigurati da se donesena odluka preslika u stvarnost podijeliti: Zoran Vukić, partner u Vukić i partneri, Nikola Velicki (Rabo) i Ivan Zubak, predsjednik Uprave Zubak grupe. Svoja iskustva u Fireside chatu podijelit će i direktor Francka Ivan Artuković. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Lucić: Ako američke carine potraju, značajnije će utjecati na neke grane
Ako američke carine potraju mogle bi značajnije utjecati na neke hrvatske izvozne grane, poput farmaceutike i transformatora, a manje na oružje koje je za sada izuzeto, ocijenio je u srijedu državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, rekavši i da su veća briga carine na izvoz kompanija iz primjerice Njemačke i Italije, koje su značajni partneri nekih hrvatskih tvrtki.
Lucić je to rekao na sastanku Liderovog Kluba izvoznika o "svijetu nakon američkog uvođenja carina”, koji je okupio oko 20 predstavnika domaćih tvrtki, članova tog kluba.
Lucić je istaknuo da u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske SAD sudjeluje s oko dva posto, a da je sada teško nešto mudro reći oko trgovine i carina jer sve brzo mijenja, doslovce na dnevnoj bazi, s jednim "tvitom" nekog američkog dužnosnika. “Imali smo do sada i većih kriza od ove, od pandemije covida do rata u Ukrajini, ali se naše gospodarstvo relativno brzo oporavljalo od toga", rekao je Lucić.
Podsjetio je i na stavove s nedavnih sastanaka ministara trgovine zemalja EU o odgodi protumjera na američke carine na 90 dana, nakon što je isto učinio i američki predsjednik Trump. “Glavni cilj te odgode recipročnih protumjera iz EU-a je da se stvori prilika za trgovinski dogovor sa SAD-om. Svi se nadaju da će ta odgoda biti i dulja, jer bi primjena carina svima naškodila, pogotovo američkim potrošačima koji se bore s visokom inflacijom i dodatne carine na uvoz tamo bi još poskupjele robe”, dodao je.
Hrvatska u takvoj situaciji, kao i EU, mora činiti sve za daljnje jačanje zajedničkog tržišta, smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te za širenje tržišta za poslovanje, što već i radi za slobodnu trgovinu, primjerice s Južnom Amerikom i Indijom, kazao je Lucić, dodavši da bi se takav ugovor, nadaju se svi, mogao sklopiti i sa SAD-om, ali vidjet će se koliko će biti interesa.
Pozvao je sva poslovna udruženja u Hrvatskoj da se za probleme oko poslovanja sa SAD-om i drugim stranim tržištima obrate Ministarstvu vanjskih poslova, ali i svojim partnerima na američkom tržištu, kao i da lobiraju kod američkih kongresmena za zaštitu.
Voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler je iznijela analizu i podatke o robnoj razmjeni Hrvatske za 2024. i za prva dva mjeseca 2025., u kojima je izvoz rastao 9,5 posto, a uvoz za 8,6 posto u odnosu na iste lanjske mjesece, što je ocijenila malo drugačijim, ali i objasnila da, kao i lani, “hrvatsku robnu razmjenu podiže energetika i ‘kvari sliku’ robnog izvoza drugih izvoznih sektora”. Naglasila je i da se robna razmjena u 2024. držala stabilno, s prosječne oko dvije milijarde eura mjesečno, dosegavši ukupno 24 milijarde eura, što je više od pet posto rasta u odnosu na 2023.
Za razmjenu Hrvatske i SAD-a podaci pokazuju, dodala je, da je u siječnju 2025. pao i izvoz i uvoz, a da je u 2024. izvoz u SAD rastao iznad 35 posto, a uvoz "nešto" pao.
“Hrvatska godišnje izvozi u SAD u vrijednosti od oko 800 milijuna eura, najviše farmaceutika, dok uvozi nešto manje, od čega najviše mineralna goriva i automobile”, navela je Tašler.
(Izvor: Hina) pročitajte više
|
Zbog Trumpa osnovano povjerenstvo koje će izvoznicima predlagati mjere pomoći
Vlada je osnovala Međuresorno povjerenstvo za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD. Riječ je o tijelu koje bi suradnjom više članova trebalo donositi pravovremene odgovore i mjere na oštru i neizvjesnu trgovinsku politiku SAD-a, s ciljem zaštite domaćih izvoznika.
Međuresornim povjerenstvom predsjedat će predstavnik Ministarstva gospodarstva, a zamjenik će doći iz redova Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Okupit će predstavnike sedam ministarstva, a raspravi će pridonijeti i Ured predsjednika Vlade, HBOR te predstavnici HGK-a, HUP-a i Hrvatskih izvoznika.
Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika, kaže da su očekivanja od formiranja povjerenstva “pozitivna koliko mogu biti s obzirom na mogućnost Hrvatske da formira mišljenje Europske unije. Bitno je da smo uključeni jer smo na terenu i tržištu. Znamo što se događa i kako se svaka politika reflektira na konkurentnost, buduće prihode, profite i ulaganja poduzeća koja su pogođena trgovinskim politikama SAD-a. Ovako možemo dati konkretnu povratnu informaciju Povjerenstvu i Vladi”, ističe Baković.
Očekivanja od osnivanja Povjerenstva su pozitivna, no pitanje je koliko Hrvatska može utjecati na stav EU-a.
Njihova znanja i iskustva, kao i ostalih članova, trebala bi pomoći Vladi u odluci o tome kojim će se sektorskim interesima unutar Europe prikloniti, a koji će najbolje zaštiti interese domaće industrije. Odgovor Europske komisije na uvođenje osnovne carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, koji je stupio na snagu 2. travnja, kao i uvođenje recipročne carine čije je stupanje odgođeno 90 dana, bile su protucarine, koje su nakon nagle promjene trgovinske politike Donalda Trumpa, također odgođene. Takav pristup ne sviđa se Hrvatskim izvoznicima.
“Protucarine su uvijek loše rješenje, pa čak i onda kada je politiku visokih carinskih nameta započeo netko drugi. Spirala carina i protucarina znači rizik značajnog urušavanja ekonomije i zaposlenosti s učincima na veće troškove koje plaćaju potrošači”, upozoravaju Hrvatski izvoznici u osvrtu objavljenom prošloga tjedna, a takve će stavove zastupati i u Međuresornom povjerenstvu, ističe Baković.
Usto, predsjednik Hrvatskih izvoznika posebno naglašava važnost indirektnog i nelinearnog učinka carina o kojima Vlada mora voditi računa.
Pogođena, upozorava, neće biti samo poduzeća koja direktno izvoze u SAD-a, već i ona koja svoje intermedijarne proizvode izvoze u Njemačku, Italiju, Austriju… Usto, riječ je o izvoznicima koji nerijetko nose značajan dio gospodarske aktivnosti u pojedinim regijama Hrvatske. Zatvaranje takvih tvornica ima daleko veće posljedice od problema u tvornicama u glavnom gradu. Nije isto kada tvrtka u Zagrebu podijeli tisuću otkaza, i kada to isto napravi kompanija iz Karlovca ili Koprivnice, naglašava Baković.
O svemu tome Vlada mora voditi računa i adekvatno adresirati pred tijelima EU-a.
(Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Grlić Radman: Želimo jaču suradnju i izravnu zrakoplovnu liniju s Kazahstanom
Hrvatska želi pojačati gospodarsku suradnju s Kazahstanom, posebno u energetici, obrani, zelenoj i digitalnoj tranziciji, a zbog turizma je zainteresirana za uspostavu izravne sezonske zračne linije s tom srednjoazijskom zemljom, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u srijedu i četvrtak boravi u kazahstanskoj prijestolnici Astani povodom 30. obljetnice osnivanja parlamenta te zemlje, na čemu je čestitao državnom vrhu koji ga je ugostio.
Kazahstan ima posebnu važnost u Aziji zbog energetskog potencijala, bogatstva prirodnim resursima i važne uloge u povezivanju istočne Azije i Europe, zbog čega Hrvatska izražava sve veći interes za jačanjem gospodarske suradnje, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Posebno se u tom kontekstu navode energetika, promet i infrastruktura, obrana, zelena i digitalna tranzicija, farmaceutika, turizam i poljoprivreda.
Grlić Radman potvrdio je namjeru premijera Andreja Plenkovića da posjeti Kazahstan te sudjeluje na Međunarodnom forumu Astana krajem svibnja.
Šef hrvatske dioplomacije u Kazahstanu je razgovarao s kolegom Muratom Nurtleom, a primili su ga i predsjednik države Kasim-Žomart Tokajev, premijer Olžas Bektenov te predsjednik parlamenta Maulen Ašimbajev.
Kazahstan i Europska unija imaju rastuću suradnju, ocijenio je ministar, čiji je velik korak i pokretanje pregovora o pojednostavljenju viznog režima. „Sklapanje tog sporazuma omogućit će veću mobilnost između Kazahstana i država članica Europske unije, što će se pozitivno odraziti na gospodarsku suradnju, razmjenu studenata i turizam“, stoji u priopćenju MVEP-a.
(Izvor: Hina) pročitajte više
|
Gospodarski forum Hrvatske i Kazahstana potvrdio sve bolje ekonomske veze
Gospodarski forum Hrvatske i Kazahstana, koji je održan u srijedu u Astani, potvrdio je sve bolje ekonomske veze između dvije zemlje, otvorivši pritom vrata novim investicijama i jačem partnerstvu, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.
Na forumu i B2B razgovorima s potencijalnim partnerima iz Kazahstana sudjeluju predstavnici 20-ak hrvatskih tvrtki. Službeni posjet predvodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a gospodarsko izaslanstvo organizirala je Hrvatska gospodarska komora.
Potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz istaknuo je tom prilikom da posljednjih godina trgovina između Hrvatske i Kazahstana bilježi značajan rast, velikim dijelom zbog uvoza energetskih resursa iz Kazahstana u Hrvatsku, osobito nafte i naftnih derivata.
"Istovremeno, svjedočimo stabilnom i ohrabrujućem trendu rasta hrvatskog izvoza u Kazahstan, osobito proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, prehrambenih artikala, kozmetike, farmaceutskih proizvoda i tehnološke opreme. To pokazuje kako se naša gospodarska suradnja ne povećava samo u obujmu, već se i diversificira u strukturi što otvara prilike za sve veći broj tvrtki s obje strane,“ poručio je Pokaz.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je kako je EU prvi trgovinski partner Kazahstana te najveći strani ulagač u Kazahstanu, s oko 50 posto ukupnih neto izravnih stranih ulaganja.
"Nalazimo se u trenutku rasta obostranog interesa za suradnju između Europske unije i cijele Srednje Azije. EU planira velike infrastrukturne projekte u Srednjoj Aziji, u kojoj Kazahstan ima posebno mjesto zbog svoje veličine, gospodarske snage i bogatstva resursima. Potencijali su veliki", rekao je Radman, dodavši da, primjerice, trans-kaspijski prometni koridor može skratiti kopneno putovanje dobara između Europe i Srednje Azije s 30-ak na samo 15 dana.
"Ovim posjetom želimo olakšati izravne kontakte hrvatskih i kazahstanskih gospodarstvenika te ispitati mogućnosti za sudjelovanje hrvatskih kompanija u razvoju zajedničkih projekata EU-a i Kazahstana,“ pojasnio je hrvatski ministar.
Robna razmjena Hrvatske i Kazahstana u 2024. godini iznosila je gotovo 376 milijuna američkih dolara, pri čemu je hrvatski izvoz bio nešto veći od 54 milijuna dolara, a uvoz oko 321 milijuna. Više od 93 posto uvoza čini nafta i naftni derivati, dok Hrvatska najviše izvozi čokoladu, kozmetičke preparate, lijekove i klimatizacijske uređaje. U skladu s izvoznim trendovima, interesima i razvojnim mogućnostima Kazahstana, Hrvatske tvrtke u delegaciji pretežito dolaze iz prehrambene industrije, farmaceutike, te IT-a i digitalnih tehnologija.
Uz ostalo, potencijal za daljnji razvoj suradnje vidi se posebno u segmentima zdravstvenog i premium turizma, pa je tijekom službenog posjeta Hrvatska strana pokazala interes za uspostavom izravne sezonske aviolinije s Kazahstanom.
(Izvor: Hina)
pročitajte više
|
Predstavljanje hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Sofiji
U ponedjeljak, 14. travnja 2025. godine, u okviru gospodarske diplomacije u prostoru Vojnog kluba u Sofiji održana je prezentacija hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenim europskim oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog specijaliteta.
Događaj je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sofiji uz podršku Bugarsko-hrvatske gospodarske komore, a okupio je brojne bugarske gospodarstvenike, uvoznike, trgovce i ugostitelje.
U ime organizatora prisutne je pozdravila gđa. Sanja Guberina iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sofiji, istaknuvši važnost promocije hrvatskih proizvoda na tržištu Europske unije.
Predstavljeni su proizvodi sljedećih hrvatskih proizvođača: Baranjski kulen - proizvođač: Belje; Istarski pršut - proizvođač: Pisinium; Šoltansko maslinovo ulje - Udruga maslinara otoka Šolte “Zlatna Šoltanka”; Istarsko maslinovo ulje - OPG Sakač; Korčulansko maslinovo ulje - Udruga maslinara Vela Luka; Lumblija (Korčula) - OPG Ranko Šurjan.
Predstavnici različitih sektora bugarskog gospodarstva također su sudjelovali na događanju, među kojima su bili Fantastico - trgovački lanac, Zoya - ekskluzivni organic i bio shop, Grand Foods - ekskluzivni organic bio shop i catering, Hilton - hotel, Hyatt - hotel, CyBelle - web trgovina s bio i organic proizvodima, Vodenica - restoran.
Skup je ocijenjen kao uspješan korak u jačanju gospodarske suradnje između Hrvatske i Bugarske. Vijest je prenesena i na portalu Bugarske gospodarske komore BCCI.
(Izvor: MVEP RH) pročitajte više
|
Izvoz iz EU-a u SAD poskočio u veljači
Izvoz robe iz Europske unije u Sjedinjene Američke Države porastao je u veljači najsnažnije u nešto više od dvije godine, pokazali su u srijedu podaci Eurostata.
EU je u veljači u SAD izvezao robu u vrijednosti od 51,8 milijarde eura, izračunali su statističari. Vrijednost izvoza veća je za 22,4 posto nego u veljači prošle godine, utvrdio je Eurostat.
Stopa rasta najviša je od studenog 2022. godine kada je izvoz bio poskočio za 28,4 posto, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Vrijednost uvoza američke robe u EU smanjena je pak za 2,4 posto, na 28,2 milijarde eura.
EU je tako u veljači zabilježio višak u robnoj razmjeni sa SAD-om od 23,6 milijardi eura, veći za 31,6 posto nego u prethodnom mjesecu.
SAD je u veljači bio i glavni trgovinski partner, prema vrijednost robne razmjene od 80 milijardi eura. Na drugom je mjestu Kina, prema vrijednosti razmjene od 60,2 milijarde eura.
Sredinom veljače američki predsjednik Donald Trump naložio je timu zaduženom za gospodarstvo da sastavi plan o uvođenju "recipročnih" carina trgovinskim partnerima koji bilježe višak u razmjeni sa SAD-om kroz dulje vremensko razdoblje. Cilj je smanjiti manjak u robnoj razmjeni i vratiti proizvodnju u SAD, rekao je Trump.
SAD je u ožujku aktivirao carine na uvoz čelika i aluminija, a najavio je i carine na uvoz automobila i automobilskih dijelova.
Početkom travnja američki predsjednik najavio je carine od 10 posto na uvoz iz zemalja širom svijeta i "recipročne" carine zemljama koje naplaćuju, kako je rekao, visoke carinske i necarinske namete na uvoz američke robe i pogoduju izvoznicima manipulacijom domaće valute. Uvoz robe iz EU-a trebao je po tom planu podlijegati carini od 20 posto.
Trump je u međuvremenu odgodio većinu nameta, ali kompanije su požurile s narudžbama kako bi ih izbjegle, a rezultat je veća robna razmjena.
Eurozona je u veljači bilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 24 milijarde eura, trostruko veći nego u siječnju.
EU je pak u veljači bilježio višak od 23 milijarde eura, nakon lošijeg siječanjskog rezultata kad je bilježio manjak od 5,6 milijardi eura.
Osjetno bolji rezultat u veljači odražava ponajprije "nevjerojatno" povećanje izvoza kemikalija i srodnih proizvoda, bilježe statističari.
Eurozona je tako u veljači bilježila višak u razmjeni tom kategorijom proizvoda od 30,3 milijarde eura, veći za 57,8 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
U EU poskočio je za 65,3 posto, na 28,6 milijardi eura.
(Izvor: Hina) pročitajte više
|
Uspjeh Orqe na američkom tržištu
Osječka tehnološka tvrtka Orqa postigla je veliki uspjeh na dva prestižna događaja u Sjedinjenim Američkim Državama, promovirajući svoje inovativne STEM proizvode - edukacijski komplet FPV.Ace i DroneSoccer, čime su dodatno učvrstili svoju poziciju najboljih u Europi i svijetu među tvrtkama koje se bave besposadnim sustavima.
Na jednom od najvećih zrakoplovnih događaja u SAD-u, SUN 'n FUN Aerospace Expo u Lakelandu na Floridi, koji je okupio više od 200 tisuća posjetitelja, Orqa je predstavila DroneSoccer. Ovaj dinamični kontaktni zračni sport oduševio je publiku kombinirajući timsku igru s naprednom dron tehnologijom, istovremeno promičući STEM obrazovanje kroz interaktivne, zabavne i natjecateljske aktivnosti. Osim na SUN´n FUN-u, Orqa je predstavila svoje proizvode i na prvenstvu jedne od najvećih profesionalnih liga za utrke FPV dronova u svijetu.
Osječka tehnološka tvrtka bila je glavni sponzor prvenstva održanog na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, u organizaciji MultiGP Collegiate. Orqin FPV.Ace STEM edukacijski komplet, u zanimljivom i praktičnom obliku uveo je učenike i studente u svijet elektronike, programiranja i aerodinamike kroz iskustvo letenja dronovima.
Inače, FPV.Ace je već implementiran u više tisuća američkih škola i fakulteta, ali i preko 500 škola diljem Hrvatske, gdje se koristi kao suvremeni alat unutar STEM kurikuluma, povezujući teoriju s praksom i potičući inovativno razmišljanje među učenicima.
Za jesen Orqa objavljuje i prvu organizaciju utrka dronova preko simulatora u Hrvatskoj. Ovo natjecanje omogućit će studentima i učenicima da se utrkuju uživo u Orqa FPV.SkyDive simulatoru, s različitih lokacija u stvarnom vremenu. Simulator trenutno ima više od milijun preuzimanja i više od 4000 dnevno aktivnih korisnika, čineći ga jednim od najpopularnijih alata za treniranje FPV vještina. FPV.SkyDive, uz podršku Orqa FPV.ctrl radio kontrolera, korisnicima pruža iskustvo blisko stvarnom letenju, bez rizika i velikih troškova.
Najavljeni edukativni sadržaji, uz ova dva značajna nastupa u SAD-u, potvrđuju Orqinu strategiju razvoja proizvoda koji nisu samo tehnološki vrhunski nego i edukacijski korisni. Orqa ostaje predana svojoj misiji: učiniti tehnologiju pristupačnijom, obrazovanje zanimljivijim, a budućnost mladima uzbudljivijom.
(Izvor: Glas Slavonije) pročitajte više
|
Zbog cijene sirove kave i kakaa profitabilnost niža unatoč 10 posto većoj prodaji
Prihodi rastu, ali... Kvartalni rezultati Atlantica pod pritiskom većih troškova sirovina u strateškim područjima Poslovni rezultati Atlantic grupe u prvoj četvrtini ove godine bili su u znaku gotovo dvoznamenkastog rasta prodaje, ali uz nižu profitabilnost u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema financijskom izvješću, u prvom tromjesečju prihod od prodaje porastao je za 9,8 posto, čime je stigao nadomak 260 milijuna eura. Ponajprije pod pritiskom visokih cijena kave i kakaa, važnih sirovina u dvama značajnim poslovnim područjima Grupe- SPP Kave i SPP Slatko i slano – pokazatelji profitabilnosti su nešto slabiji od lanjskih. Ostvarena operativna dobit EBITDA od 23 milijuna eura predstavlja međugodišnji pad za 8,7 posto, dok je 6,1 milijun eura iskazane neto dobiti u usporedbi s prošlom godinom 38,4 posto manje. Efekti rastućih cijena Prvi čovjek Atlantic grupe Emil Tedeschi istaknuo je da je kompanija ostvarila rast prihoda u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima te na svim važnijim tržištima. Isto tako, podcrtao je da u pogledu profitabilnosti rezultati odražavaju spomenuti pritisak rekordnih cijena sirovina, ali i rastućih ulaganja u zaposlene. “Nastavljamo pratiti razvoj situacije u izazovnom i dinamičnom makroekonomskom okruženju, ali ostajemo uvjereni da ćemo nastaviti s uspješnim i održivim rastom, s fokusom na jačanje konkurentnosti, inovacije i modernizaciju”, poručio je. Kretanja cijena sirove kave i kakaa dala su nemali pečat i u prošlogodišnjem poslovanju. Tako je u godišnjem izvješću uz poslovno područje SPP Kave, koje je u više od milijardu eura prihoda Grupe participiralo oko 250 milijuna ili nešto manje od četvrtine, istaknuto kako je ukupni trošak sirove kave bio 11,5 milijuna eura veći u odnosu na prethodnu godinu, i to bez utjecaja lanjske akvizicije Strauss Adriatica. Slična napomena stajala je i u komentaru ostvarenja SPP-a Slatko i slano, u kojemu su rekordno visoke cijene kakaovca rezultirale povećanjem troška te sirovine za više od 11 milijuna eura. Izražena volatilnost i visoke cijene tih sirovina jedno su od važnijih obilježja i u 2025., a takve su više-manje i prognoze za nastavak godine. Prema predviđanjima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu, izvozne cijene kave mogle bi dodatno porasti 2025. ako glavne regije u razvoju dožive daljnja značajna smanjenja ponude. Nakon skoka cijene sirove kave u veljači, uslijedila je određena korekcija, ali trenutno su opet pod utjecajem zabrinutosti oko uroda kave u Brazilu. Među analitičarima prevladavaju ocjene da bi proizvodnja arabice mogla pasti, dok se za robustu i vijetnamsku proizvodnju očekuje povećanje. Usto, i dalje su prisutne i neizvjesnosti oko američkih carina koje, kažu, pogoršavaju problem niskih zaliha i ograničene ponude. Izvjesna samo volatilnost Kad je riječ o kakaovcu, i u prvom kvartalu ove godine tržište obilježava značajna volatilnost cijena, s tim da su njihove razine trenutno osjetno ispod onih potkraj prošle godine. Kod te sirovine stalni izvor neizvjesnosti su strukturni problemi poput kronično nedovoljnih ulaganja u plantaže kakaovca. Trenutno se zabrinutosti prije svega odnose na moguće štetne utjecaje produljenog sušnog razdoblja na urode u zapadnoj Africi (koja nosi oko 80 posto svjetske proizvodnje), a posebice Obali Bjelokosti. U dobroj mjeri tu proizvodnju nose mali i financijski slabi proizvođači pa su i koji nisu u mogućnosti investirati pa su i prinosi (pre)više podložni vremenskim utjecajima. U tom smislu kao potencijalno pozitivan razvoj događaja analitičari ističu da bi veliki projekt stvaranja najnaprednije plantaže kakaovca u Brazilu koji bi ga mogao pozicionirati kao budućeg lidera. Sve u svemu, u nastavku godine i kod kave i kod kakaa, čini se, zajedničko je da se i dalje može računati na kolebljivost cijena. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Održana prva sjednica Međuresornog povjerenstva za praćenje izvoza u SAD: Pravovremeno i organizirano djelovanje Vlade RH s ciljem zaštite hrvatskih izvoznika
Nakon što je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 24. travnja 2025., donijela Odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za praćenje i analizu stanja izvoza u Sjedinjene Američke Države, danas je u Ministarstvu gospodarstva održana prva sjednica Povjerenstva. Međuresorno povjerenstvo, na čijem je čelu ministar gospodarstva Ante Šušnjar, započelo je s analizom mogućih posljedica najavljenih carinskih mjera SAD-a prema Europskoj uniji, uključujući i Hrvatsku. Na današnjoj sjednici, kojom je predsjedao državni tajnik Vedran Špehar, posebna pažnja usmjerena na farmaceutsku, obrambenu i IT industriju, koje su među najizloženijima kada govorimo o mogućim poremećajima. Također, naglašeno je da postoje aktivni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta ukoliko bi došlo do preseljenja proizvodnje ili gubitka tržišta uslijed novih carinskih režima, osobito kada su pitanju manje sredine. Povjerenstvo je raspravljalo i o pripremi mjera u slučaju povećanog interesa tvrtki iz trećih zemalja za sudjelovanje u manjim postupcima javne nabave u Hrvatskoj, uslijed mogućih poremećaja njihovih aktivnosti na američkom tržištu. Vlada Republike Hrvatske potvrđuje svoju odlučnost da aktivno, pravovremeno i učinkovito odgovori na potencijalne izazove i zaštiti hrvatski izvozni sektor, radna mjesta i ukupnu gospodarsku stabilnost. Izvor: Ministarstvo gospodarstva pročitajte više
|
Povjerenstvo za praćenje izvoza u SAD analiziralo posljedice najavljenih carina
Na prvoj sjednici Međuresornog povjerenstva za praćenje izvoza u SAD, koje je osnovano zbog pravovremenog i organiziranog djelovanja Vlade RH s ciljem zaštite hrvatskih izvoznika, posebna pažnja bila je usmjerena na farmaceutsku, obrambenu i IT industriju, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva gospodarstva.
U priopćenju se podsjeća da je Vlada Odluku o osnivanju Međuresornog povjerenstva za praćenje i analizu stanja izvoza u Sjedinjene Američke Države donijela u četvrtak, 24. travnja. Međuresorno povjerenstvo, na čijem je čelu ministar gospodarstva Ante Šušnjar, započelo je s analizom mogućih posljedica najavljenih carinskih mjera SAD-a prema Europskoj uniji, uključujući i Hrvatsku. Na današnjoj sjednici, kojom je predsjedao državni tajnik Vedran Špehar, posebna pažnja usmjerena na farmaceutsku, obrambenu i IT industriju, koje su među najizloženijima kada se govori o mogućim poremećajima, stoji u priopćenju.
Istaknuto je i da postoje aktivni mehanizmi za očuvanje radnih mjesta ukoliko bi došlo do preseljenja proizvodnje ili gubitka tržišta uslijed novih carinskih režima, osobito kada su u pitanju manje sredine. Povjerenstvo je raspravljalo i o pripremi mjera u slučaju povećanog interesa tvrtki iz trećih zemalja za sudjelovanje u manjim postupcima javne nabave u Hrvatskoj, uslijed mogućih poremećaja njihovih aktivnosti na američkom tržištu.
"Vlada Republike Hrvatske potvrđuje svoju odlučnost da aktivno, pravovremeno i učinkovito odgovori na potencijalne izazove i zaštiti hrvatski izvozni sektor, radna mjesta i ukupnu gospodarsku stabilnost", zaključuje se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.
Hrvatska je u 2024. godini u SAD izvezla robu u vrijednosti od 805 milijuna eura, a najveći dio hrvatskog izvoza u SAD čine farmaceutski proizvodi (40 posto, odnosno 319 milijuna eura), koji su privremeno izuzeti iz carinskih mjera jer su prepoznati od ključnog značaja za američko gospodarstvo, zatim proizvodnja električne opreme (19 posto, 154 milijuna eura) te proizvodnja gotovih metalnih proizvoda (16 posto, 132 milijuna eura).
SAD je uveo minimalnu stopu carina od 10 posto na robni uvoz iz cijeloga svijeta, a potom i recipročne carine koje za EU dosežu 20 posto, kako bi povećao cijenu uvoza i tako zaštitio domaće proizvođače i smanjio trgovinskih deficit koji je u 2024. iznosio rekordnih 1.200 milijardi dolara. U međuvremenu, američki predsjednik Donald Trump pauzirao je primjenu recipročnih stopa na 90 dana, uz izuzetak Kine, s ciljem postizanja novih trgovinskih sporazuma.
(Izvor: Hina) pročitajte više
|
Plenković s ministrom energetike SAD-a: Želimo nova američka ulaganja
Hrvatski premijer Andrej Plenković susreo se u Varšavi s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom, naglasivši da Zagreb želi privući nova američka ulaganja i dinamizirati gospodarsku razmjenu. Plenković se s Wrightom sastao na marginama sastanka na vrhu Inicijative triju mora (3SI) koji se u ponedjeljak i utorak održava u glavnom gradu Poljske.
"Sa snažnim rastom BDP-a i A razinom kreditnog rejtinga želimo privući nova ulaganja američkih kompanija i dinamizirati gospodarsku razmjenu", napisao je Plenković u utorak na X-u.
Članice Inicijative triju mora (3SI) su Hrvatska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Austrija, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Grčka, a ta platforma od samog početka 2015. ima snažnu potporu Washingtona.
"Želimo nastaviti graditi bliske i savezničke odnose sa SAD-om, čemu pridonosi i energetska suradnja, tim više što je 65 posto brodova koji su doveli plin do LNG terminala dolazi iz SAD-a", naglasio je hrvatski premijer.
Inicijativa se od početka temeljila na snažnim transatlantskim odnosima pa je tako SAD i njezin strateški partner - uz Njemačku, Europsku komisiju i Japan - a svoj interes za taj projekt pokazao je i američki predsjednik Donald Trump, koji je tada obnašao prvi mandat u Bijeloj kući, dolaskom na samit u Varšavi 2017. čime joj je dao politički zamah. Godinu dana poslije u Bukureštu je na samitu sudjelovao ministar energetike Rick Perry koji je već tada jasno rekao da bi Europa trebala diverzificirati izvore energije naglasivši, a citirajući Trumpa, da "SAD neće nikada koristiti energiju da bi vas kažnjavala niti će to dopustiti drugima."
Ovoga puta Washington je ponovno poslao ministra energetike Wrighta što pokazuje, po analitičarima, da inicijativa i dalje ima interes Trumpove administracije. Wright je u ponedjeljak Reutersu rekao da će se isporuke ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a nastaviti povećavati.
SAD najveći su svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG) i odigrale su važnu ulogu u opskrbi Europe otkako je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine značajno smanjila količinu ruskog plina koji se isporučuje u Europu, ističe Reuters.
"S terminalima na Krku za naftu i ukapljeni plin, Hrvatska postaje regionalno energetsko čvorište", istaknuo je hrvatski premijer.
S obzirom da Inicijativa triju mora obuhvaća gotovo polovicu zemalja Europske unije, onih na istočnom krilu između Baltika, Jadrana i Crnog mora, nadalje radi na jačanju energetske, prometne i digitalne infrastrukture, i područje je EU koje vrlo brzo raste - jasan je interes američkih investitora, smatraju analitičari.
Iako je inicijativa otvorena za članstvo samo državama članicama EU zbog jedinstvenog zakonodavnog sustava, te jednostavnijeg ostvarivanja ciljeva, ona je otvorena za partnerstvo i drugim državama. Tako bi se od ranije pridruženim članicama Moldaviji i Ukrajini u utorak u tom statusu inicijativi trebale priključiti i Crna Gora i Albanija, a uz strateške partnere SAD, Njemačku, EK i Japan, dobit će i nove - Tursku i Španjolsku.
(Izvor: Hina) pročitajte više
|
O članovima
Dalekovod-Projekt sudjeluje u najvažnijem energetskom povezivanju Švedske, pothvatu vrijednom 62 milijuna eura
Dalekovod-Projekt, koji posluje u sastavu Dalekovod Grupe, sudjeluje u jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata energetske tranzicije u Švedskoj – projektiranju i izgradnji dva nova 400 kV dalekovoda i rekonstrukciji jednog postojećeg 400 kV dalekovoda u koridoru duljine 460 kilometara između Karlstada i Östersunda. Ključni podizvoditelj
Ovaj megaprojekt, poznat kao Karlstadbenet, povećat će kapacitet prijenosa električne energije između sjevera i juga zemlje te ublažiti uska grla između elektroenergetskih područja. Kao dio tima kojeg vodi švedska tvrtka Tyréns u ulozi glavnog konzultanta, Dalekovod-Projekt i tvrtka Cowi pružaju stručnu podršku u svojim područjima ekspertize. Investitor projekta, vrijednog preko 62 milijuna eura, je Svenska kraftnät, švedski nacionalni operator elektroprijenosnog sustava. Kao ključni podizvoditelj u ovom projektu, Dalekovod-Projekt je zadužen za pružanje usluga projektiranja i stručne podrške u području elektroenergetike. Njihova uloga, u suradnji s kolegama iz Tyrénsa i Cowija obuhvaća cjelokupni proces projektiranja novih i rekonstrukcije postojećih nadzemnih vodova, od početnih istraživanja do detaljnog inženjerskog dizajna i podrške tijekom izgradnje. Konkretno, to uključuje terenska istraživanja i preliminarno trasiranje, analize izvedivosti i optimizaciju konstrukcijskih rješenja, pripremu podloga za javnu raspravu, podnošenje koncesijskih zahtjeva i procjene utjecaja na okoliš te izradu detaljnog tehničkog rješenja za izgradnju. “Ponosni smo što smo dio ovako značajnog projekta koji će imati dugoročne pozitivne učinke na elektroenergetski sustav Švedske. S dugogodišnjim iskustvom u planiranju i projektiranju elektroenergetskih sustava, Dalekovod-Projekt donosi vrijedno znanje i resurse koji će doprinijeti realizaciji ovog zahtjevnog infrastrukturnog zadatka. Uz to, veseli nas suradnja s Tyrénsom i Cowijem jer razmjenom znanja i iskustava ne samo da jačamo svoju međunarodnu poziciju nego i svi zajedno doprinosimo još uspješnijoj i zelenijoj energetskoj tranziciji Europe”, ističu u Dalekovod-Projektu. Prva faza
Projekt će trajati više od deset godina. Prva faza uključuje definiranje mogućih trasa dalekovoda i odabir optimalne rute unutar definiranog koridora. Nakon toga slijedi razrada tehničkih rješenja i ishođenje potrebnih dozvola, a izgradnja dalekovoda planirana je nakon 2030. godine. Dalekovod-Projekt će tijekom cijelog procesa aktivno surađivati s Tyrénsom i drugim partnerima kako bi osigurao pravovremenu i kvalitetnu realizaciju projekta. IZVOR: Poslovni dnevnik pročitajte više
|
Končar D&ST isplaćuje 40 milijuna eura dividende: Iznos 150 posto veći nego lani
Investicijsku javnost jučer je ugodno iznenadila objava iz Končar D&ST-a o visini dividende. Kako i ne bi, kad se radi o čak 151 posto većoj nagradi dioničarima u odnosu na onu koju je kompanija isplatila prošle godine. Uprava i Nadzorni odbor predlažu glavnoj skupštini da od neto dobiti zadrži 66,35 milijuna eura u kompaniji, a preostalih 40,6 milijuna eura isplati kroz dividende. Time predložena dividenda iznosi 79,54 eura po (redovnoj i povlaštenoj) dionici što je za 151 posto više u odnosu na iznos isplaćen prethodne godine (31,75 eura). Riječ je o dividendom prinosu od oko 3,8 posto na redovnu, odnosno 3,9 posto na povlaštenu dionicu Končar D&ST-a. Nije to prošlo neopaženo kod investitora pa su jučer obje dionice Končar D&ST-a, kao i one Končar grupe bile među deset najtrgovanijih izdanja na Zagrebačkoj burzi. Dionica Končara pred kraj trgovanja bila je najtrgovanja s 285 tisuća eura prometa, uz porast cijene od 2,16 posto, dok je povlaštena dionica Končara D&ST prikupila 145 tisuća eura trgovine uz 5,6-postotni rast cijene. Takva dividenda možda i nije toliko iznenađenje zna li se da je kompanija lani poslovala sjajno. U 2024. godini ostvarena je konsolidirana dobit prije oporezivanja od 143,5 milijuna eura što je rast od 120 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kad je iznosila 65,2 milijuna eura. Konsolidirana dobit nakon oporezivanja iznosi 118 milijuna eura i veća je za 118,5 posto od neto dobiti iz 2023. koja je dosegnula 54 milijuna eura. Konsolidirani pokazatelj EBITDA za 2024. godinu iznosi 146,3 milijuna eura što je rast od 112,4 posto u odnosu na 2023. kad je iznosio 68,9 milijuna eura. Konsolidirana normalizirana EBITDA marža je iznosila 30,7 posto (u 2023. godini bila je 22,8 posto). Još uvijek se čeka odluka o dividendi Grupe Končar. Lani je Končar isplatio dividendu od 2,5 eura po dionici. U svakom slučaju, očekivanja su velika s obzirom na to da je Grupa Končar lani ostvarila 163,3 milijuna eura profita, što je za čak 92,4 milijuna više od ostvarenog u 2023. godini. Niz najava na ZSE
Spomenute dividende dobro su se uklopile u “lijepu” sliku isplata dioničarima najboljih hrvatskih tvrtki koje su najavljene proteklih tjedana. Posljednja u nizu bilo je Croatia osiguranje koje je prošlog tjedna najavilo 106,52 eura dividende po redovnoj i povlaštenoj dionici. Prije toga, četiri velike domaće korporacije najavile su isplatu 1,07 milijardi eura dividende. Hrvatski Telekom namjerava isplatiti 126,1 milijun eura iz prošlogodišnje dobiti i to kroz dividendu od 1,64 eura po dionici. Većinski vlasnik, Deutsche Telekom koji drži 53,5 posto dionica, dobit će oko 68 milijuna eura. Dioničari Zagrebačke banke su potkraj ožujka donijeli odluku o isplati 448 milijuna eura. Najveći dioničar Zabe, talijanska bankovna grupacija UniCredit, primit će 431 milijun, dok će ostatak biti raspodijeljen među ostalim dioničarima unutar kojih dominiraju domaći fondovi i bivši menadžment banke. Druga domaća banka po veličini također će lanjski profit isplatiti vlasniku. Glavna skupština Privredne banke Zagreb prije dva tjedna je donijela odluku kako će se 371 milijun eura (19,95 eura po dionici) iz lanjske dobiti isplatiti za dividendu. Cjelokupni iznos dividende PBZ-a, čije dionice više ne kotiraju na Zagrebačkoj burzi, primit će vlasnik, talijanska grupa Intesa Sanpaolo. Izdašnih 120 milijuna eura svojim vlasnicima namjerava isplatiti i domaća naftna kompanija Ina. Nadzorni odbor i Uprava su prije tri tjedna na sjednici predložili isplatu 12 eura po dionici, a potvrdi li te prijedloge glavna skupština, najveći pojedinačni dioničar, mađarska naftna grupacija MOL, primit će 59 milijuna eura. U državni proračun stići će nešto manje od 54 milijuna. Injekcije u proračun
Državna blagajna profitirat će i od poslovanja Janafa. Uprava i Nadzorni odbor Janafa donijeli su početkom travnja prijedlog odluke o isplati dividende dioničarima u iznosu od 28,81 eura po dionici. U prijevodu, državnom će proračunu biti uplaćeno gotovo 22,8 milijuna eura. Isplatu dividende nedavno je najavila turistička kompanija Valamar 0,24 eura po dionici, devet posto više nego lani, a isplatit će se 25. lipnja i to iz zadržane dobiti 2016. i 2021. godine. U isto vrijeme poznata je dividenda Hotela Imperial, također u vlasništvu Valamara. Iz rapske kompanije najavljeno je da će isplatiti 4,63 eura po dionici, i to iz zadržane dobiti 2023. i 2024. godine. Analitičari očekuju da će dividendu uskoro najaviti i Ericsson Nikola Tesla. Iako kompanija još uvijek nije dala nikakve službene objave, analitičari InterCapitala očekuju omjer isplate dividende od 85 posto, što bi na temelju impliciralo dividendu od oko 10 eura po dionici, odnosno dividendni prinos od oko 5,5 posto po trenutnoj cijeni. Tom popisu bi kroz nekoliko tjedana mogle, prema očekivanjima analitičara, biti pridodane Podravka i Atlantic grupa. IZVOR: Poslovni dnevnik pročitajte više
|
Končar će četvrtinu dobiti dati dioničarima
Nadzorni i Upravni odbor Končara odobrili su prijedlog isplate tri eura dividende po dionici, što implicira dividendni prinos od 0,633 posto na cijenu dionice prije objave. Prošle je godine Končar isplatio dividendu od 2,5 eura, a 2023. dividendu od dva eura. U apsolutnom iznosu, to iznosi 7,64 milijuna eura koje treba isplatiti (maksimalni iznos) u obliku dividendi, što implicira omjer isplate od 24,29 posto neto dobiti 2024. godine. Pet posto čiste dobiti prenijet će se u statutarne rezerve, a 22,2 milijuna eura u zadržanu dobit. Novougovoreni poslovi Uprava Končara informirala je Nadzorni odbor o pokretanju analize mogućnosti restrukturiranja unutar Grupe Končar u segmentu metalnih konstrukcija, a koje bi se provelo povezivanjem društva Dalekovod MK d.o.o. i društva Končar – Metalne konstrukcije d.o.o. Podsjetimo, Končar je u 2024. ostvario konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,06 milijardi eura, što je oko 161 milijuna eura ili 18 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ključan pokazatelj za nastavak uspješnog trenda pritom predstavlja stanje otvorenih obveza, backlog, koje iznosi 2,03 milijarde eura i veće je za 43 posto u odnosu na stanje na početku godine. Uz to, novougovoreni poslovi iznose 1,7 milijardi eura, što predstavlja rast za 357,3 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Udio izvoza je visok i zauzima preko 70 posto ukupnih prihoda od prodaje, dok je izvještajna neto dobit ostvarena u iznosu od 163,3 milijuna eura, što je za čak 92,4 milijuna više od ostvarenog u 2023. godini. Knjiga ugovora za realizaciju u 2025. iznosi 1,1 milijardu eura te je plan za 2025. godinu gotovo u cijelosti pokriven ugovorima, a puni se i za 2026. te naredne godine za koje su već ugovoreni novi poslovi u iznosu od ukupno 925,8 milijuna eura. Iz Končara su prije nekoliko tjedana izvijestili da su ispunjeni preduvjeti za zaključenje transakcije kojom Siemens Energy Holding B.V. preuzima 40 posto vlasničkog udjela u društvu Končar – Transformatorski kotlovi, koje će se baviti proizvodnjom transformatorskih kotlova. Podsjetimo, u srpnju 2024. Končar i Siemens Energy potpisali su ugovor o zajedničkom pothvatu, odnosno suradnji u obliku društva pod nazivom Končar – Transformatorski kotlovi. Pogon u Sesvetskom Kraljevcu Cilj suradnje dvaju partnera je osnivanje tvrtke u zajedničkom vlasništvu u kojoj će Končar biti većinski vlasnik sa 60 posto, a Siemens Energy će imati 40 posto udjela. U sklopu projekta Končar planira izgradnju pogona za proizvodnju transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu koje će godišnje proizvoditi oko 160 kotlova za velike energetske transformatore, a zapošljavat će oko 400 djelatnika. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
AD Plastik vidi potencijal u suradnji s kineskim automobilskim divovima
Poslovni prihodi AD Plastik grupe porasli su lani za 17,9 posto i iznose 152,44 milijuna eura, kaže se u ovih dana objavljenom iscrpnom izvještaju Uprave AD Plastika. Ugovoreni su novi poslovi u vrijednosti od 54,8 milijuna eura, a početak 2025. godine obilježilo je sklapanje značajnog ugovora u vrijednosti od 126,8 milijuna eura s novim kupcem na europskom tržištu. Ugovoreni poslovi
Uz to, ukupna vrijednost novougovorenih projekata u posljednje dvije godine prelazi 370 milijuna eura. “U svijetu automobilske industrije, u kojem su promjene jedina konstanta, tehnološki razvoj, regulatorni okviri i promjene tržišnih preferencija redefiniraju mobilnost. Naše pravovremeno prepoznavanje trendova i ulaganja u projekte s dodanom vrijednošću osiguravaju nam konkurentsku prednost. Očekivanja o naglom rastu prodaje električnih vozila pokazala su se preoptimističnima, a izražen pad potražnje na ključnim europskim tržištima jasan je pokazatelj promjene kupovnih navika. Jedno je sigurno – automobilsku industriju u Europi čeka razdoblje prilagodbe, u kojem će inovacije, tržišni zahtjevi i novi poslovni modeli oblikovati njezinu budućnost. Ova dinamika donosi izazove, ali i prilike koje AD Plastik Grupa pravovremeno prepoznaje”, napisao je predsjednik Uprave AD Plastika Marinko Došen. Među prilikama, Uprava AD Plastika spominje potencijale suradnje s kineskim automobilskim kompanijama. “S obzirom na globalne ciljeve dekarbonizacije, automobilska industrija sve više ulaže u razvoj lakših vozila, što potiče zamjenu metalnih dijelova polimernim rješenjima. Ovaj trend otvara značajne prilike za AD Plastik Grupu, posebice u kontekstu inovacija u materijalima i povećanja energetske učinkovitosti vozila. Rastuće potrebe za održivijim rješenjima, uz jačanje elektrifikacije, autonomne vožnje i digitalne povezanosti, povećavaju potražnju za prilagođenim polimernim komponentama. Time se otvaraju mogućnosti za širenje portfelja proizvoda i jačanje suradnje s postojećim, ali i novim kupcima. Dodatno, dolazak novih proizvođača na europsko tržište, ponajviše kineskih kompanija, mijenja konkurentsku dinamiku i donosi nove prilike. Njihova potreba za lokalnim dobavljačima može otvoriti prostor za suradnju, bilo kroz izravnu isporuku komponenti ili prilagodbu postojećih tehnologija njihovim zahtjevima”, poručuju iz Uprave AD Plastika. Među rizicima koji se spominju ističe se tržišni rizik. Fluktuacija potražnje i promjena trendova u automobilskoj industriji, poput prelaska na električna vozila i hibridne modele, mogu utjecati na poslovanje. Prelazak na ekološki prihvatljive tehnologije zahtijeva prilagodbu strategije proizvoda i usluga proizvođača i njihovih dobavljača. Također, inflacija i rast cijena ključnih sirovina mogu dodatno ugroziti profitabilnost, a pojava kineskih proizvođača s niskim cijenama na europskom tržištu dodatno povećava pritisak na marže, ali i otvara nove mogućnosti. Mogući rizici
Jedan od rizika je i povijesna ovisnost o jednom kupcu koja je smanjena kroz diversifikaciju portfelja kupaca. Ipak, konsolidacija proizvođača u autoindustriji ograničava mogućnost daljnje diversifikacije, poručuju iz Uprave AD Plastika. U zaključku, iz iscrpnog izvještaja poslovodstva može se iščitati kako je i AD Plastik prošle godine počeo s ozbiljnijim zapošljavanjem stranih radnika. “Nedostatak kvalificiranih radnika, osobito u proizvodnim pogonima u Hrvatskoj i Europi, predstavlja izazov u održavanju operativne učinkovitosti i proizvodnih kapaciteta. Intenziviranje proizvodnje novih projekata u 2024. zahtijevalo je dodatnu radnu snagu i specijalizirane vještine, što se u nedostatku radne snage na domaćem tržištu rada premostilo zapošljavanjem stranih radnika.”, zaključuje se u komentarima Uprave AD Plastika. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Končar D&ST u prvom tromjesečju ostvario čak 76,4 posto veću dobit
Društvo Končar Distributivni i specijalni transformatori (D&ST) u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarilo je konsolidiranu dobit nakon oporezivanja od 37,6 milijuna eura, što je za čak 76,4 posto više nego u prvom tromjesečju lani. Konsolidirani poslovni prihodi u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosili su 129,8 milijuna eura ili 33,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, izvijestili su iz te kompanije na Zagrebačkoj burzi. Visoka potražnja Konsolidirana dobit prije oporezivanja iznosila je 45,9 milijuna eura, što je rast od 77,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Konsolidirani pokazatelj EBITDA za prvi kvartal 2025. godine iznosi 46,7 milijuna eura što je rast od 74,7 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. “Intenzivne investicije u projekte dekarbonizacije, obnovljive izvore energije (poput vjetra i sunca) te električnu mobilnost, posebice u zemljama Europske unije, generirale su visoku potražnju za transformatorima. Povećana potražnja, dobra tržišna pozicija i etabliranost grupe Končar D&ST na zahtjevnim inozemnim tržištima te prepoznavanje prodajnih prilika rezultiralo je rastom prihoda i dobiti u prvom kvartalu 2025. godine”, naveli su iz te kompanije. Uprava Končar D&ST-a ocjenjuje da je opće stanje Grupe stabilno. Kako su naveli, kontinuirano se provode aktivnosti na boljoj organizaciji, racionalizaciji poslovanja, razvojnim iskoracima, smanjenju troškova, ugovaranju novih poslova te općenito na podizanju konkurentske prednosti grupe na tržištu. Perspektive kompanije dokazuje i stanje ugovorenih poslova koje iz godine u godinu raste. Ugovoreni poslovi na dan 31. ožujka dosezali su vrijednost od 929,6 milijuna eura što je rast od 24,2 posto u odnosu na isti dan prethodne godine. Samo u prvom tromjesečju nove narudžbe dosegle su 239,6 milijuna eura, što je porast od 10,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. U prvom kvartalu 2025. godine u Končar D&ST d.d. nastavljene su aktivnosti na velikom investicijskom projektu ‘’Održivi SETup za razvoj društveno i okolišno odgovorne proizvodnje’’. Sredinom lipnja 2024. godine započeti su veći građevinski radovi na lokaciji čiji završetak se očekuje do kraja 2025. godine. Paralelno s građevinskim radovima ugovorena je i ključna proizvodna oprema i strojevi s dužim rokovima isporuke. Brojni rizici Iz Uprave su progovorili i o brojnim rizicima s kojima se suočavaju na tržištu. Poslovnu 2024. godinu i početak 2025. godine karakterizirala je povećana potražnja za transformatorima iz niza razloga od kojih su najznačajniji investicije u obnovljive izvore energije i elektromobilnost u Europskoj uniji. U 2024. godini pojavile su se naznake početka recesije u Njemačkoj i Europskoj uniji što bi, ukoliko se taj trend nastavi, moglo imati dugoročno negativan utjecaj na potražnju za transformatorima. Isto tako, pritisak od strane ostalih proizvođača transformatora prisutnih na tržištu također su važan čimbenik rizika za poslovanje Grupe (ulasci novih konkurenata i ponašanje postojećih konkurenata na ciljana tržišta Grupe). Nadalje, rizici u području nabave i dalje su prisutni, povećana potražnja dovela je do produljenja rokova isporuke te povećanih troškova transporta kao i rasta cijena sirovina (ključnih komponenti u proizvodnji). “Uvođenje kliznih formula zamaterijale u kupoprodajne ugovore s kupcima jedan je od važnih načina ublažavanja rizika značajnog povećanja cijena strateških sirovina. Grupa primjereno odgovara na prisutne rizike u poslovanju te ih ublažava dostupnim mjerama i poduzetim akcijama”, zaključuju u kompaniji. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Snažan kvartalni rast Končara, knjiga narudžbi "teška" 2,15 milijardi eura
Končar je putanju snažnog rasta nastavio i u prvom tromjesečju 2025. godine, osiguravši dodatan zamah za nastavak stabilnog i uspješnog poslovanja. U promatranom razdoblju ugovoreno je novih poslova u iznosu od 416,3 milijuna eura, pri čemu izvozna tržišta zauzimaju udio od visokih 78%. Uzlet neto dobiti Uz novougovorene poslove, ključan oslonac za nadolazeće razdoblje predstavlja knjiga otvorenih narudžbi, backlog, koja je porasla na iznos od 2,15 milijardi eura, što je za 110,2 milijuna eura više od stanja na kraju 2024. godine. Konsolidirani prihodi od prodaje proizvoda i usluga na kraju prvog kvartala iznose 306,1 milijuna eura, što je za 96,1 milijun eura ili gotovo 46% više u odnosu na usporedno razdoblje prethodne godine, dok ostvarena neto dobit iznosi 65,1 milijuna eura te je za 129,1% viša od ostvarenja u prvom tromjesečju 2024. godine. Uz odličnu ugovorenost, rekordnu knjigu narudžbi te snažan daljnji porast ostvarenih prihoda i neto dobiti, preostali ključni pokazatelji Grupe Končar također ukazuju na nastavak pozitivnih trendova. Ostvarena EBITDA iznosi 69,5 milijuna eura i veća je za 34,7 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok EBITDA marža s iznosom od 22,7% u prvom tromjesečju 2025. bilježi rast za 6,1 postotnih poena. Važan podatak predstavlja i činjenica da su prihodi rasli u sva četiri poslovna područja Grupe Končar – Proizvodnji električne energije, Prijenosu i distribuciji električne energije, Urbanoj mobilnosti i infrastrukturi te Digitalnim rješenjima i platformama. Kao i u proteklom razdoblju, s najboljim rezultatima posebno se ističe područje prijenosa i distribucije električne energije koje predvodi društvo Končar – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST). Zahvaljujući poslovnim i razvojnim iskoracima, D&ST Grupa je nadmašila dosadašnje sjajne rezultate, a ostvarena neto dobit D&ST Grupe veća je za čak 76% u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine. “Intenzivnim razvojnim aktivnostima, realiziranima tijekom posljednjih godina, osigurali smo potrebnu konkurentnost za snažan nastup na globalnom tržištu čak i u turbulentnim makroekonomskim okolnostima kojima svjedočimo. Ta činjenica ulijeva nam izniman ponos, zadovoljstvo, ali i optimizam za nadolazeće razdoblje. Ugovorenost u izvozu je i dalje dobra, a posebno treba istaknuti daljnje jačanje ukupne tržišne pozicije na skandinavskom tržištu nakon ugovaranja novih projekata. Unatoč okruženju gdje neprekidno vladaju velika geopolitička neizvjesnost i politike koje nepovoljno utječu na poduzetničku klimu, očekujemo nastavak dobrih rezultata Končara i u narednom razdoblju, utemeljenih na odličnoj ugovorenosti i pravovremeno provedenoj transformaciji poslovanja”, poručio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara. Od važnijih poslovnih događaja s početka godine, podsjetimo da je Europska komisija početkom veljače dostavila Končaru odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe kompatibilno s unutarnjim tržištem EU i Sporazumom o europskom gospodarskom prostoru, izvijestili su iz Končara. Odluka je donesena primjenom uredbe o kontroli koncentracije između poduzetnika i sporazuma o europskom gospodarskom prostoru. Time je dobivena posljednja od potrebnih suglasnosti koncentracije u skladu s važećim zakonodavstvom tržišta na kojima su prisutni Končar i Siemens Energy Grupa. Tramvaji, vlakovi… Važni iskoraci u prvom tromjesečju ostvareni su i na domaćem tržištu – i to upravo u području urbane mobilnosti i infrastrukture isporukom novih tramvaja i vlakova. U veljači je Zagrebačkom električnom tramvaju (ZET) isporučen prvi od četrdeset novih niskopodnih tramvaja, a Osijekom je počeo prometovati prvi od deset naručenih novih tramvaja. Pritom je Grad Osijek najavio nabavu još dodatnih deset tramvaja. Iz tvornice KONČAR – Električnih vozila u promet je pušten još jedan vlak, prvi od sedam naručenih dizel-električnih vlakova za HŽ Putnički prijevoz. (Izvor. Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Snažan rast prihoda i dobiti Dalekovoda
Grupa Dalekovod u prva tri mjeseca je ostvarila poslovne prihode od 55,4 milijuna eura i veći su za 51 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine dok su poslovni prihodi Društva iznosili 37,4 milijuna eura i veći su za 55 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. EBITDA na razini Grupe iznosi četiri milijuna eura, što predstavlja povećanje od 1,3 milijuna eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine uglavnom kao rezultat povećane aktivnosti i poboljšane efikasnosti i profitabilnosti poslovanja gotovo svih segmenata Grupe. Neto dobit Grupe Dalekovod u prvom kvartalu iznosila je gotovo tri milijuna eura i bila je skoro trostruko iznad one u istom lanjskom razdoblju. Kvaliteta portfelja kupaca i projekata te iznos Knjige ugovora osnova su za pozitivna očekivanja u narednom razdoblju, poručuju. Bogata knjiga ugovora Grupa ima knjigu ugovora u iznosu od 425 milijuna eura (10 milijuna eura više u odnosu na kraj 2024.) te je ostvarila rast poslovnih prihoda od 51 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a isti su iznosili 55,4 milijuna eura. Ovom rastu pozitivno su kontribuirale gotovo sve sastavnice Grupe. EBITDA Grupe iznosi 4 milijuna eura i veća je za 1,3 milijuna eura u odnosu na prethodno razdoblje. “Dalekovod Grupa se u ovim okolnostima uspješno pozicionira, a na svim tržištima na kojima Dalekovod Grupa posluje (Hrvatska, Švedska, Norveška, Slovenija, BiH, Makedonija, Njemačka te Srednji Istok) prisutan je rast poslovnih i investicijskih aktivnosti u našem segmentu poslovanja.”, poručuju iz Uprave koju vodi Eugen Paić-Karega. Segment realizacija projekata Energetike (izgradnja dalekovoda i trafostanica) je tijekom prvog tromjesečja zabilježio porast prihoda od 72% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ukupni prihodi iznose 29 milijuna eura. Izgradnja dalekovoda aktivna je trenutno na 29 velikih projekata (četiri u Norveškoj, pet u Švedskoj, pet u regiji, tri u Njemačkoj te dvanaest u Hrvatskoj) i šest manjih projekta (Hrvatska), a trafostanica na dvanaest. Infrastrukturni projekti Segment realizacija projekata Infrastrukture zabilježio je rast prihoda od 15% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a ukupni prihodi iznose osam milijuna eura. Trenutno je aktivno pet projekata. Najznačajniji investitori su HŽ Infrastruktura i Hrvatske ceste, a na značajan rast prihoda utjecao je projekt “Radovi opremanje dijela obilaznice Omiša, dionica DC70 – most Cetina – Omiš – istok”. Na projektu Dugo Selo – Križevci radovi su značajno intenzivirani kako bi se projekt završio u okviru novo uspostavljenih rokova. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Konferencije
Događanja u Turkmenistanu u 2025. godini
Prema informaciji iz MVEP-a, u privitku dostavljamo popis skupova, izložbi, sajmova i konferencija na raznim područjima, uključujući i gospodarstvo, koji će se tijekom 2025. godine održati u Turkmenistanu. [dokument1] pročitajte više
|
Summiti u Litvi u 2025. godini
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zajedno s Veleposlanstvom Litve u Zagrebu obavještava o održavanju dva najznačajnija gospodarska događanja u Litvi u 2025. godini: Baltic Miltech Summit is scheduled to take place on May 7-8, 2025, in Vilnius, Lithuania. The Baltic Miltech Summit is an international defence innovation conference. It convenes NATO and EU policymakers, stakeholders representing the defence and security industry and research bodies as well as the most important players of... pročitajte više
|
TechBBQ tehnološko-inovaciijski summit nordijskih država
Posredstvom VLP RH u Danskoj, od strane MVEP-a dobili smo informaciju o aktivnostima TechBBQ-a, najvećeg tehnološko-inovacijskog summita nordijskih država. TechBBQ djeluje s ciljem istraživanja najnovijih trendova u tehnologiji, unapređivanju inovacija, osnaživanju međunarodne suradnje u tech industriji. U prilogu se nalazi informativna prezentacija Tech BBQ-a. [dokument1] pročitajte više
|
Natječaji
Otvoreno e-Savjetovanje za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“
Od 05. do 22. prosinca 2024. godine otvoreno je e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. isto je dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29270, te se poziva zainteresirana javnost da dostavi svoje prijedloge i komentare. Ključne informacije o Pozivu Tip natječaja: trajno otvoren
Ukupna alokacija: 25 milijuna EUR
Iznos bespovratnih sredstava po projektu: - Minimalni iznos: 6.000,00 EUR
- Maksimalni iznos: 60.000,00 EUR
Intenzitet potpore: - 75% za mikro i mala poduzeća
- 60% za srednja poduzeća
Rok za prijavu: do 30.12.2026. Prijavitelj po projektnom prijedlogu može prijaviti sudjelovanje na 2 međunarodna sajma. Tko može aplicirati? Prihvatljivi prijavitelji su pravne ili fizičke osobe koje su mikro, mali ili srednji poduzetnici. Prihvatljive aktivnosti - Sudjelovanje na međunarodnom sajmu kao izlagač (najam i opremanje štanda, priprema promotivnih materijala, angažiranje prevoditelja, troškovi prijevoza i smještaja osoblja te izložaka, najam potrebne opreme, upis u katalog izlagača, i sl.)
- Aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta
Prihvatljivi troškovi: - Kotizacije (prihvatljivi od 5.12.2024.)
- Najam izložbenog prostora
- Postavljanje, uređenje, opremanje i priprema štanda s potrebnim priključcima
- Najam opreme
- Upis u katalog izlagača
- Promotivni materijali
- Prevoditeljske usluge
- Neizravni troškovi: 7% ukupne vrijednosti prihvatljivih izravnih troškova: putni troškovi, dnevnice, smještaj, troškovi promidžbe i vidljivosti
Prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog. Ukoliko istovremeno podnese dva ili više projektnih prijedloga, svi će biti isključeni iz postupka dodjele. Nakon eventualnog isključenja, prijavitelj može podnijeti novi prijedlog, a ako je podnesen prigovor, novi prijedlog može biti podnesen tek nakon donošenja rješenja o prigovoru. pročitajte više
|
Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04)
Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR. Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu. Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su: 1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe). Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela . Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. 2. Certificiranje sustava upravljanja Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju: - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO) - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.). Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom. Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća. Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću. Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija. Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva. Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva. Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d. Izvor: Ministarstvo gospodarstva pročitajte više
|
EFRR zajmovi za investicije do 100tk€
EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura. Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Financijska omotnica od 50.000.000 eura EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%: 1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova 2. otvaranje radnih mjesta 3. poticanje proizvodnih investicija Namjena EFRR zajma: I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina) II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma) Prihvatljiva su ulaganja: · Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje · PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva · Ulaganje u nabavu električnih punionica Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata. Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE Iznos zajma | Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR | Kamatna stopa | Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma | Rok korištenja | 6 mjeseci od isplate zajma | Poček | Do 1 godine | Rok otplate | Od 1 do 10 godina uključujući poček | Dinamika otplate | Kvartalne rate | Instrumenti osiguranja | Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a | Naknada | - Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a |
Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti: ● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga) ● refundiranje ranije plaćenih obveza ● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja) ● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela ● kupnju imovine od povezanih osoba ● ulaganja koja služe u osobne svrhe ● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena ● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga ● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda ● ulaganja u nekretnine stambene namjene ● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva ● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda ● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831; ● trgovačke djelatnosti; ● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama; ● djelatnosti poslovanja nekretninama; ● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR. Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR: ● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI). Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata. Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme! Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika. Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta. *Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*
Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org. pročitajte više
|
HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova: Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva. Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod. Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda. Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358). pročitajte više
|
Izvozne prilike
Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 12.09.2024. - 28.04.2025. možete pronaći OVDJE
|
|
|
|
|
|
