HIZ Info br. 21/2025

Od država EU-a rastom izvoza ove godine izdvaja se ponajprije Slovačka u kojoj je krajem svibnja izvoz dosegnuo 232 milijuna eura, što je u odnosu na lani više nego udvostručenje. Naglim skokom izvoza u 2025. još se više izdvaja Kanada, s više nego utrostručenom vrijednošću plasirane robe.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je u prvih šest mjeseci ove godine 12,3 milijarde eura što je 6,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U članice EU-a u prvih šest mjeseci ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 8,2 milijarde eura, što je 7,2 posto više u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 4,5 posto, na 4,1 milijardu eura.

Dok su domaći izvoznici i dalje zaokupljeni izazovima carina, odnosno protekcionističkih mjera u međunarodnoj trgovini i općenito geopolitičkim neizvjesnostima, najnovije “vijesti iz prošlosti” u pogledu robne razmjene Hrvatske potvrđuju postupni oporavak potražnje kod najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera iz europodručja.

Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku o izvozu i uvozu u prvoj polovici godine kažu da je vrijednost izvezene robe dosegnula 10,29 milijardi eura ili 6,3 posto više nego lani.

Istodobno je uvoz rastao sporije; povećan je za dva posto, na nešto manje od 22 milijarde. Na strani izvoza onaj u zemlje Europske unije porastao je nešto više (7,2 posto, na 8,2 milijarde) od izvoza u europske nečlanice EU-a i ostatak svijeta, koji je 4,5 postotnim rastom dosegnuo četiri milijarde eura. Zasad je detaljnija slika dostupna samo za prvih pet mjeseci, a ona pokazuje da je među tri zemlje u koje naši izvoznici plasiraju najviše robe i na koje otpada više od trećine ukupne vrijednosti hrvatskog izvoza , u dvije ove godine ostvaren je dvoznamenkast rast.

Na dva od tri najveća izvozna tržišta Hrvatske izvoz bilježi dvoznamenkast rast - u Njemačkoj za 12, a u Sloveniji za 14,5 posto.

Naime, do kraja svibnja u Njemačkoj prodana je roba za 1,33 milijarde eura ili 12 posto više nego 2024., a na slovenskom tržištu ostvaren je rast za 14,5 posto, na 1,23 milijarde eura. I izvoz u Italiju u znaku je oporavka; povećan je za 5,7 posto, na 1,21 milijardu. I u smjeru više drugih tržišta EU-a u prvih pet mjeseci državna statistika bilježi rast, a među malobrojnijima u kojima je izvezeno manje nego lani ističe se 26-postotni pad izvoza u Mađarsku (na 476 milijuna). Nasuprot tome, iznadprosječne stope povećanja evidentirane su na tržištima Francuske i Češke (10%), kao i Grčke (26%) i Danske (33%).

Međutim, od država EU-a rastom izvoza ove godine izdvaja se ponajprije Slovačka u kojoj je krajem svibnja izvoz dosegnuo 232 milijuna eura, što je u odnosu na lani više nego udvostručenje. Za povećanje od 104 posto najzaslužniji su tokovi nafte koji su zacijelo povezani s Inom i Molom ; samo u prvom kvartalu vrijednost izvoza naftnih proizvoda premašivala je 52 milijuna, a desetak dodatnih milijuna odnosilo se na “aciklične ugljikovodike”.

Naglim skokom izvoza u 2025. još se više izdvaja Kanada, s više nego utrostručenom vrijednošću plasirane robe. U njezinu slučaju to je pak u najvećoj mjeri rezultat isporuke broda riječkog brodogradilišta kanadskim naručiteljima. Ona je povećana još u prvom kvartalu u kojem je u robnoj razmjeni s Kanadom zabilježeno 52 milijuna eura vrijednosti izvoza brodova. S tom državom značajniji su izvozni poslovi ostvareni još prije u području lijekova.

Tragovi velikog brodograditeljskog posla vidljivi su iu izvoznoj statistici djelatnostima. Naime, izvoz tzv. “ostalih prijevoznih sredstava” u prvih pet mjeseci premašio je 333 milijuna eura , koliko je u odnosu na isto lanjsko razdoblje 15-postotni porast. Kod naftnih proizvoda, pak, statistika ove godine bilježi povećanje za 27 posto, na nepunih 678 milijuna, a isti postotni rast evidentiran je i kod duhanskih proizvoda, s nešto više od 103 milijuna vrijednosti izvoza.

Jačanju izvoznih rezultata nemalo su pridonijeli i vanjskotrgovinski tokovi u području električne energije. Vrijednost izvoza u kategoriji “opskrbe električnom energijom, plinom i parom” porasla je za 65 posto, odnosno gotovo 329 milijuna.

U sklopu prerađivačke industrije, uz nekoliko već spomenutih područja, dvoznamenkaste stope ostvarene su iu izvozu kemikalija i kemijskih proizvoda (+11,7%) te metala (10,3%). Od značajnijih izvoznih aduta Hrvatske strojevi i uređaji su kategorija koja bilježi osjetno slabije ostvarenje; do svibnja kraja izvezeno ih je za 558 milijuna ili 8,5 posto manje nego lani, dok su npr. farmaceutski proizvodi s 517 milijuna eura zasad tek u neznatnom zaostatku.

(Poslovni dnevnik)