|
|
|
|
HIZ Info br. 11/2025
Vijesti
‘Čak i kad priča izlazi iz kruga obitelji, nasljednike treba uključiti u tranziciju’
Većinom obiteljskih poduzeća u Jugoistočnoj Europi (JIE) i Hrvatskoj i dalje upravlja prva generacija poduzetnika. Prema PwC istraživanju o obiteljskim poduzećima u Srednjoj i istočnoj Europi (SIE) iz 2023. godine, 2023 CEE Family Business Survey, prva generacija je na čelu 64 posto obiteljskih poduzeća u regiji Srednje i istočne Europe, dok je 36 posto preuzela druga ili jedna od sljedećih generacija. Gotovo tri četvrtine lidera prve generacije (njih 74 posto) smatra da im je dugoročni osobni cilj osigurati da poslovanje ostane u obitelji. Pokazuje to NextGen Survey za Jugoistočnu Europu za 2024. godinu. Međutim, istraživanje je također pokazalo da mnogi lideri prve generacije nisu poduzeli odgovarajuće korake kako bi taj cilj i ostvarili. Naime, samo 69 posto njih uspostavilo je neku vrstu politike upravljanja unutar tvrtke, a nešto više od polovice (51 posto) pripadnika nove generacije u Jugoistočnoj Europi zna da postoji plan nasljeđivanja u obiteljskoj tvrtki. Pripremite obiteljski ustav
Neki pokazatelji su, s obzirom na to koliki je značaj obiteljskih poduzeća za gospodarstvo, zabrinjavajući. Naime, čak 43 posto ispitanika izjavilo je da njihova tvrtka nema plan nasljeđivanja, a udio onih predstavnika sljedeće generacije koji je uključen u razvoj tog plana svodi se na samo – 18 posto. I zato su odgovori na najvažnija pitanja s kojima se susreću vlasnici obiteljskih biznisa u Hrvatskoj danas važniji možda nego ikad, a PwC Hrvatska i Poslovni dnevnik posvetit će im 13. svibnja konferenciju u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Stručnjaci globalno ugledne revizorsko-konzultantske kuće razvili su u pripremi za konferenciju i u razradi te kompleksne teme, nekoliko ključnih koraka koji mogu biti od značajne pomoći svima koji se nalaze pred važnom odlukom. Tu ističu ulogu savjetnika koji pružaju neovisan pogled na biznis, bez emocije, što je obitelji izazovno, daju stručne smjernice oko razvoja strategije vlasništva i poslovanja, izrade modela upravljanja te profesionalizacije odnosa između članova obitelji i upravljačke strukture. Neophodan je jasan plan nasljeđivanja koji uključuje i definiciju buduće uloge članova obitelji u biznisu, navode u PwC-u, a cijela strategija podrazumijeva važne korake, počevši od pripreme dugoročne vizije, kako za sam biznis, tako i za obitelj. Nadalje, treba utvrditi kako obitelj može pomoći biznisu i što je to što biznis treba od nje, a na temelju dugoročne vizije nužno je onda kreirati i korporativno upravljanje koje će podupirati tu viziju. “U organizacijskoj strukturi treba jasno razdvojiti upravljanje od vlasništva te jasno definirati uloge za sljedeću generaciju. Treba također definirati koji su dugoročni ciljevi, želi li se obitelj dalje i u kojoj mjeri baviti biznisom”, navode u PwC-u. Zanimljiv je i prijedlog da bi samo uključenje sljedeće generacije u biznis trebalo formalizirati kroz obiteljski ustav i međuvlasnički ugovor, tzv. shareholders’ agreement. Lakše do top talenata
A što bi zapravo trebao sadržavati obiteljski ustav? “Tko je član obitelji? Koje su naše vrijednosti, kao obitelji i kao obiteljskog biznisa? Kako kao obitelj kontroliramo biznis”. Na sve to trebalo bi imati pripremljene odgovore, kao što bi se na papir trebalo staviti i koje su obaveza i očekivanja obitelji od samoga biznisa… Također, navodi se, obiteljski ustav podrazumijeva i da se utvrde pravila uključenja u biznis – za članove i buduće generacije – kao i pravila izlaska iz biznisa. Što u tom slučaju s dividendama, prijenosom udjela itd. “Uspješni obiteljski biznisi u jednom trenutku životnog ciklusa dosežu veličinom, kompleksnošću i zrelošću prag u kojem je potrebno napraviti iskorak u uspostavi jasnijih korporativnih procesa; od upravljanja, organizacije do poslovne strategije. Time se olakšava pristup top talentima i potencijalnim investitorima”, ističe Mislav Slade-Šilović, direktor i voditelj Odjela poslovnog savjetovanja, PwC Hrvatska te napominje da je sama spoznaja tog trenutka te djelovanje iznimno važna za kontinuitet poslovanja, upravljanje rizicima te ulazak u novu fazu rasta… “Obiteljski ustav i shareholders’ agreement predstavljaju temelj stabilnosti u generacijskim tranzicijama, a među ostalim adresiraju nekoliko ključnih aspekata poput strukture upravljanja, preveniraju sukobe tako da ih prepoznaju prije eskalacije, osiguravaju pravila ulaska i izlaska iz biznisa itd.”, zaključuje Slade-Šilović. A svoja razmišljanja na konferenciji PwC-a Hrvatska i Poslovnog dnevnika koja je privukla lijepo zanimanje u svijetu obiteljskih tvrtki podijelit će i ključni dionici poslovne zajednice, kao i tematski stručnjaci. Tako će Zoran Uzelac, prethodni vlasnik RAO-a, Dragan Knežević, Leadership Coach & Team Coach iz DCoacha, Stjepan Roglić iz tvrtke Orbico i Damir Kecko, partner u Odjelu transakcija PwC-a Hrvatska, raspravljati u panelu “Kad budućnost postane sadašnjost – dileme u donošenju odluke”, dok će svoja iskustva na temu kako osigurati da se donesena odluka preslika u stvarnost podijeliti: Zoran Vukić, partner u Vukić i partneri, Nikola Velicki (Rabo) i Ivan Zubak, predsjednik Uprave Zubak grupe. Svoja iskustva u Fireside chatu podijelit će i direktor Francka Ivan Artuković. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Lucić: Ako američke carine potraju, značajnije će utjecati na neke grane
Ako američke carine potraju mogle bi značajnije utjecati na neke hrvatske izvozne grane, poput farmaceutike i transformatora, a manje na oružje koje je za sada izuzeto, ocijenio je u srijedu državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, rekavši i da su veća briga carine na izvoz kompanija iz primjerice Njemačke i Italije, koje su značajni partneri nekih hrvatskih tvrtki.
Lucić je to rekao na sastanku Liderovog Kluba izvoznika o "svijetu nakon američkog uvođenja carina”, koji je okupio oko 20 predstavnika domaćih tvrtki, članova tog kluba.
Lucić je istaknuo da u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske SAD sudjeluje s oko dva posto, a da je sada teško nešto mudro reći oko trgovine i carina jer sve brzo mijenja, doslovce na dnevnoj bazi, s jednim "tvitom" nekog američkog dužnosnika. “Imali smo do sada i većih kriza od ove, od pandemije covida do rata u Ukrajini, ali se naše gospodarstvo relativno brzo oporavljalo od toga", rekao je Lucić.
Podsjetio je i na stavove s nedavnih sastanaka ministara trgovine zemalja EU o odgodi protumjera na američke carine na 90 dana, nakon što je isto učinio i američki predsjednik Trump. “Glavni cilj te odgode recipročnih protumjera iz EU-a je da se stvori prilika za trgovinski dogovor sa SAD-om. Svi se nadaju da će ta odgoda biti i dulja, jer bi primjena carina svima naškodila, pogotovo američkim potrošačima koji se bore s visokom inflacijom i dodatne carine na uvoz tamo bi još poskupjele robe”, dodao je.
Hrvatska u takvoj situaciji, kao i EU, mora činiti sve za daljnje jačanje zajedničkog tržišta, smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te za širenje tržišta za poslovanje, što već i radi za slobodnu trgovinu, primjerice s Južnom Amerikom i Indijom, kazao je Lucić, dodavši da bi se takav ugovor, nadaju se svi, mogao sklopiti i sa SAD-om, ali vidjet će se koliko će biti interesa.
Pozvao je sva poslovna udruženja u Hrvatskoj da se za probleme oko poslovanja sa SAD-om i drugim stranim tržištima obrate Ministarstvu vanjskih poslova, ali i svojim partnerima na američkom tržištu, kao i da lobiraju kod američkih kongresmena za zaštitu.
Voditeljica Kluba izvoznika Manuela Tašler je iznijela analizu i podatke o robnoj razmjeni Hrvatske za 2024. i za prva dva mjeseca 2025., u kojima je izvoz rastao 9,5 posto, a uvoz za 8,6 posto u odnosu na iste lanjske mjesece, što je ocijenila malo drugačijim, ali i objasnila da, kao i lani, “hrvatsku robnu razmjenu podiže energetika i ‘kvari sliku’ robnog izvoza drugih izvoznih sektora”. Naglasila je i da se robna razmjena u 2024. držala stabilno, s prosječne oko dvije milijarde eura mjesečno, dosegavši ukupno 24 milijarde eura, što je više od pet posto rasta u odnosu na 2023.
Za razmjenu Hrvatske i SAD-a podaci pokazuju, dodala je, da je u siječnju 2025. pao i izvoz i uvoz, a da je u 2024. izvoz u SAD rastao iznad 35 posto, a uvoz "nešto" pao.
“Hrvatska godišnje izvozi u SAD u vrijednosti od oko 800 milijuna eura, najviše farmaceutika, dok uvozi nešto manje, od čega najviše mineralna goriva i automobile”, navela je Tašler.
(Izvor: Hina) pročitajte više
|
Zbog Trumpa osnovano povjerenstvo koje će izvoznicima predlagati mjere pomoći
Vlada je osnovala Međuresorno povjerenstvo za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD. Riječ je o tijelu koje bi suradnjom više članova trebalo donositi pravovremene odgovore i mjere na oštru i neizvjesnu trgovinsku politiku SAD-a, s ciljem zaštite domaćih izvoznika.
Međuresornim povjerenstvom predsjedat će predstavnik Ministarstva gospodarstva, a zamjenik će doći iz redova Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Okupit će predstavnike sedam ministarstva, a raspravi će pridonijeti i Ured predsjednika Vlade, HBOR te predstavnici HGK-a, HUP-a i Hrvatskih izvoznika.
Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika, kaže da su očekivanja od formiranja povjerenstva “pozitivna koliko mogu biti s obzirom na mogućnost Hrvatske da formira mišljenje Europske unije. Bitno je da smo uključeni jer smo na terenu i tržištu. Znamo što se događa i kako se svaka politika reflektira na konkurentnost, buduće prihode, profite i ulaganja poduzeća koja su pogođena trgovinskim politikama SAD-a. Ovako možemo dati konkretnu povratnu informaciju Povjerenstvu i Vladi”, ističe Baković.
Očekivanja od osnivanja Povjerenstva su pozitivna, no pitanje je koliko Hrvatska može utjecati na stav EU-a.
Njihova znanja i iskustva, kao i ostalih članova, trebala bi pomoći Vladi u odluci o tome kojim će se sektorskim interesima unutar Europe prikloniti, a koji će najbolje zaštiti interese domaće industrije. Odgovor Europske komisije na uvođenje osnovne carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, koji je stupio na snagu 2. travnja, kao i uvođenje recipročne carine čije je stupanje odgođeno 90 dana, bile su protucarine, koje su nakon nagle promjene trgovinske politike Donalda Trumpa, također odgođene. Takav pristup ne sviđa se Hrvatskim izvoznicima.
“Protucarine su uvijek loše rješenje, pa čak i onda kada je politiku visokih carinskih nameta započeo netko drugi. Spirala carina i protucarina znači rizik značajnog urušavanja ekonomije i zaposlenosti s učincima na veće troškove koje plaćaju potrošači”, upozoravaju Hrvatski izvoznici u osvrtu objavljenom prošloga tjedna, a takve će stavove zastupati i u Međuresornom povjerenstvu, ističe Baković.
Usto, predsjednik Hrvatskih izvoznika posebno naglašava važnost indirektnog i nelinearnog učinka carina o kojima Vlada mora voditi računa.
Pogođena, upozorava, neće biti samo poduzeća koja direktno izvoze u SAD-a, već i ona koja svoje intermedijarne proizvode izvoze u Njemačku, Italiju, Austriju… Usto, riječ je o izvoznicima koji nerijetko nose značajan dio gospodarske aktivnosti u pojedinim regijama Hrvatske. Zatvaranje takvih tvornica ima daleko veće posljedice od problema u tvornicama u glavnom gradu. Nije isto kada tvrtka u Zagrebu podijeli tisuću otkaza, i kada to isto napravi kompanija iz Karlovca ili Koprivnice, naglašava Baković.
O svemu tome Vlada mora voditi računa i adekvatno adresirati pred tijelima EU-a.
(Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Grlić Radman: Želimo jaču suradnju i izravnu zrakoplovnu liniju s Kazahstanom
Hrvatska želi pojačati gospodarsku suradnju s Kazahstanom, posebno u energetici, obrani, zelenoj i digitalnoj tranziciji, a zbog turizma je zainteresirana za uspostavu izravne sezonske zračne linije s tom srednjoazijskom zemljom, rekao je u srijedu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u srijedu i četvrtak boravi u kazahstanskoj prijestolnici Astani povodom 30. obljetnice osnivanja parlamenta te zemlje, na čemu je čestitao državnom vrhu koji ga je ugostio.
Kazahstan ima posebnu važnost u Aziji zbog energetskog potencijala, bogatstva prirodnim resursima i važne uloge u povezivanju istočne Azije i Europe, zbog čega Hrvatska izražava sve veći interes za jačanjem gospodarske suradnje, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Posebno se u tom kontekstu navode energetika, promet i infrastruktura, obrana, zelena i digitalna tranzicija, farmaceutika, turizam i poljoprivreda.
Grlić Radman potvrdio je namjeru premijera Andreja Plenkovića da posjeti Kazahstan te sudjeluje na Međunarodnom forumu Astana krajem svibnja.
Šef hrvatske dioplomacije u Kazahstanu je razgovarao s kolegom Muratom Nurtleom, a primili su ga i predsjednik države Kasim-Žomart Tokajev, premijer Olžas Bektenov te predsjednik parlamenta Maulen Ašimbajev.
Kazahstan i Europska unija imaju rastuću suradnju, ocijenio je ministar, čiji je velik korak i pokretanje pregovora o pojednostavljenju viznog režima. „Sklapanje tog sporazuma omogućit će veću mobilnost između Kazahstana i država članica Europske unije, što će se pozitivno odraziti na gospodarsku suradnju, razmjenu studenata i turizam“, stoji u priopćenju MVEP-a.
(Izvor: Hina) pročitajte više
|
Gospodarski forum Hrvatske i Kazahstana potvrdio sve bolje ekonomske veze
Gospodarski forum Hrvatske i Kazahstana, koji je održan u srijedu u Astani, potvrdio je sve bolje ekonomske veze između dvije zemlje, otvorivši pritom vrata novim investicijama i jačem partnerstvu, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.
Na forumu i B2B razgovorima s potencijalnim partnerima iz Kazahstana sudjeluju predstavnici 20-ak hrvatskih tvrtki. Službeni posjet predvodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a gospodarsko izaslanstvo organizirala je Hrvatska gospodarska komora.
Potpredsjednik HGK za trgovinu i internacionalizaciju Igor Pokaz istaknuo je tom prilikom da posljednjih godina trgovina između Hrvatske i Kazahstana bilježi značajan rast, velikim dijelom zbog uvoza energetskih resursa iz Kazahstana u Hrvatsku, osobito nafte i naftnih derivata.
"Istovremeno, svjedočimo stabilnom i ohrabrujućem trendu rasta hrvatskog izvoza u Kazahstan, osobito proizvoda s visokom dodanom vrijednošću, prehrambenih artikala, kozmetike, farmaceutskih proizvoda i tehnološke opreme. To pokazuje kako se naša gospodarska suradnja ne povećava samo u obujmu, već se i diversificira u strukturi što otvara prilike za sve veći broj tvrtki s obje strane,“ poručio je Pokaz.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman naglasio je kako je EU prvi trgovinski partner Kazahstana te najveći strani ulagač u Kazahstanu, s oko 50 posto ukupnih neto izravnih stranih ulaganja.
"Nalazimo se u trenutku rasta obostranog interesa za suradnju između Europske unije i cijele Srednje Azije. EU planira velike infrastrukturne projekte u Srednjoj Aziji, u kojoj Kazahstan ima posebno mjesto zbog svoje veličine, gospodarske snage i bogatstva resursima. Potencijali su veliki", rekao je Radman, dodavši da, primjerice, trans-kaspijski prometni koridor može skratiti kopneno putovanje dobara između Europe i Srednje Azije s 30-ak na samo 15 dana.
"Ovim posjetom želimo olakšati izravne kontakte hrvatskih i kazahstanskih gospodarstvenika te ispitati mogućnosti za sudjelovanje hrvatskih kompanija u razvoju zajedničkih projekata EU-a i Kazahstana,“ pojasnio je hrvatski ministar.
Robna razmjena Hrvatske i Kazahstana u 2024. godini iznosila je gotovo 376 milijuna američkih dolara, pri čemu je hrvatski izvoz bio nešto veći od 54 milijuna dolara, a uvoz oko 321 milijuna. Više od 93 posto uvoza čini nafta i naftni derivati, dok Hrvatska najviše izvozi čokoladu, kozmetičke preparate, lijekove i klimatizacijske uređaje. U skladu s izvoznim trendovima, interesima i razvojnim mogućnostima Kazahstana, Hrvatske tvrtke u delegaciji pretežito dolaze iz prehrambene industrije, farmaceutike, te IT-a i digitalnih tehnologija.
Uz ostalo, potencijal za daljnji razvoj suradnje vidi se posebno u segmentima zdravstvenog i premium turizma, pa je tijekom službenog posjeta Hrvatska strana pokazala interes za uspostavom izravne sezonske aviolinije s Kazahstanom.
(Izvor: Hina)
pročitajte više
|
Predstavljanje hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Sofiji
U ponedjeljak, 14. travnja 2025. godine, u okviru gospodarske diplomacije u prostoru Vojnog kluba u Sofiji održana je prezentacija hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda sa zaštićenim europskim oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog specijaliteta.
Događaj je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sofiji uz podršku Bugarsko-hrvatske gospodarske komore, a okupio je brojne bugarske gospodarstvenike, uvoznike, trgovce i ugostitelje.
U ime organizatora prisutne je pozdravila gđa. Sanja Guberina iz Veleposlanstva Republike Hrvatske u Sofiji, istaknuvši važnost promocije hrvatskih proizvoda na tržištu Europske unije.
Predstavljeni su proizvodi sljedećih hrvatskih proizvođača: Baranjski kulen - proizvođač: Belje; Istarski pršut - proizvođač: Pisinium; Šoltansko maslinovo ulje - Udruga maslinara otoka Šolte “Zlatna Šoltanka”; Istarsko maslinovo ulje - OPG Sakač; Korčulansko maslinovo ulje - Udruga maslinara Vela Luka; Lumblija (Korčula) - OPG Ranko Šurjan.
Predstavnici različitih sektora bugarskog gospodarstva također su sudjelovali na događanju, među kojima su bili Fantastico - trgovački lanac, Zoya - ekskluzivni organic i bio shop, Grand Foods - ekskluzivni organic bio shop i catering, Hilton - hotel, Hyatt - hotel, CyBelle - web trgovina s bio i organic proizvodima, Vodenica - restoran.
Skup je ocijenjen kao uspješan korak u jačanju gospodarske suradnje između Hrvatske i Bugarske. Vijest je prenesena i na portalu Bugarske gospodarske komore BCCI.
(Izvor: MVEP RH) pročitajte više
|
O članovima
Končar će četvrtinu dobiti dati dioničarima
Nadzorni i Upravni odbor Končara odobrili su prijedlog isplate tri eura dividende po dionici, što implicira dividendni prinos od 0,633 posto na cijenu dionice prije objave. Prošle je godine Končar isplatio dividendu od 2,5 eura, a 2023. dividendu od dva eura. U apsolutnom iznosu, to iznosi 7,64 milijuna eura koje treba isplatiti (maksimalni iznos) u obliku dividendi, što implicira omjer isplate od 24,29 posto neto dobiti 2024. godine. Pet posto čiste dobiti prenijet će se u statutarne rezerve, a 22,2 milijuna eura u zadržanu dobit. Novougovoreni poslovi Uprava Končara informirala je Nadzorni odbor o pokretanju analize mogućnosti restrukturiranja unutar Grupe Končar u segmentu metalnih konstrukcija, a koje bi se provelo povezivanjem društva Dalekovod MK d.o.o. i društva Končar – Metalne konstrukcije d.o.o. Podsjetimo, Končar je u 2024. ostvario konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,06 milijardi eura, što je oko 161 milijuna eura ili 18 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ključan pokazatelj za nastavak uspješnog trenda pritom predstavlja stanje otvorenih obveza, backlog, koje iznosi 2,03 milijarde eura i veće je za 43 posto u odnosu na stanje na početku godine. Uz to, novougovoreni poslovi iznose 1,7 milijardi eura, što predstavlja rast za 357,3 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Udio izvoza je visok i zauzima preko 70 posto ukupnih prihoda od prodaje, dok je izvještajna neto dobit ostvarena u iznosu od 163,3 milijuna eura, što je za čak 92,4 milijuna više od ostvarenog u 2023. godini. Knjiga ugovora za realizaciju u 2025. iznosi 1,1 milijardu eura te je plan za 2025. godinu gotovo u cijelosti pokriven ugovorima, a puni se i za 2026. te naredne godine za koje su već ugovoreni novi poslovi u iznosu od ukupno 925,8 milijuna eura. Iz Končara su prije nekoliko tjedana izvijestili da su ispunjeni preduvjeti za zaključenje transakcije kojom Siemens Energy Holding B.V. preuzima 40 posto vlasničkog udjela u društvu Končar – Transformatorski kotlovi, koje će se baviti proizvodnjom transformatorskih kotlova. Podsjetimo, u srpnju 2024. Končar i Siemens Energy potpisali su ugovor o zajedničkom pothvatu, odnosno suradnji u obliku društva pod nazivom Končar – Transformatorski kotlovi. Pogon u Sesvetskom Kraljevcu Cilj suradnje dvaju partnera je osnivanje tvrtke u zajedničkom vlasništvu u kojoj će Končar biti većinski vlasnik sa 60 posto, a Siemens Energy će imati 40 posto udjela. U sklopu projekta Končar planira izgradnju pogona za proizvodnju transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu koje će godišnje proizvoditi oko 160 kotlova za velike energetske transformatore, a zapošljavat će oko 400 djelatnika. (Izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Konferencije
Događanja u Turkmenistanu u 2025. godini
Prema informaciji iz MVEP-a, u privitku dostavljamo popis skupova, izložbi, sajmova i konferencija na raznim područjima, uključujući i gospodarstvo, koji će se tijekom 2025. godine održati u Turkmenistanu. [dokument1] pročitajte više
|
Summiti u Litvi u 2025. godini
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zajedno s Veleposlanstvom Litve u Zagrebu obavještava o održavanju dva najznačajnija gospodarska događanja u Litvi u 2025. godini: Baltic Miltech Summit is scheduled to take place on May 7-8, 2025, in Vilnius, Lithuania. The Baltic Miltech Summit is an international defence innovation conference. It convenes NATO and EU policymakers, stakeholders representing the defence and security industry and research bodies as well as the most important players of... pročitajte više
|
TechBBQ tehnološko-inovaciijski summit nordijskih država
Posredstvom VLP RH u Danskoj, od strane MVEP-a dobili smo informaciju o aktivnostima TechBBQ-a, najvećeg tehnološko-inovacijskog summita nordijskih država. TechBBQ djeluje s ciljem istraživanja najnovijih trendova u tehnologiji, unapređivanju inovacija, osnaživanju međunarodne suradnje u tech industriji. U prilogu se nalazi informativna prezentacija Tech BBQ-a. [dokument1] pročitajte više
|
Natječaji
Otvoreno e-Savjetovanje za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“
Od 05. do 22. prosinca 2024. godine otvoreno je e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. isto je dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29270, te se poziva zainteresirana javnost da dostavi svoje prijedloge i komentare. Ključne informacije o Pozivu Tip natječaja: trajno otvoren
Ukupna alokacija: 25 milijuna EUR
Iznos bespovratnih sredstava po projektu: - Minimalni iznos: 6.000,00 EUR
- Maksimalni iznos: 60.000,00 EUR
Intenzitet potpore: - 75% za mikro i mala poduzeća
- 60% za srednja poduzeća
Rok za prijavu: do 30.12.2026. Prijavitelj po projektnom prijedlogu može prijaviti sudjelovanje na 2 međunarodna sajma. Tko može aplicirati? Prihvatljivi prijavitelji su pravne ili fizičke osobe koje su mikro, mali ili srednji poduzetnici. Prihvatljive aktivnosti - Sudjelovanje na međunarodnom sajmu kao izlagač (najam i opremanje štanda, priprema promotivnih materijala, angažiranje prevoditelja, troškovi prijevoza i smještaja osoblja te izložaka, najam potrebne opreme, upis u katalog izlagača, i sl.)
- Aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta
Prihvatljivi troškovi: - Kotizacije (prihvatljivi od 5.12.2024.)
- Najam izložbenog prostora
- Postavljanje, uređenje, opremanje i priprema štanda s potrebnim priključcima
- Najam opreme
- Upis u katalog izlagača
- Promotivni materijali
- Prevoditeljske usluge
- Neizravni troškovi: 7% ukupne vrijednosti prihvatljivih izravnih troškova: putni troškovi, dnevnice, smještaj, troškovi promidžbe i vidljivosti
Prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog. Ukoliko istovremeno podnese dva ili više projektnih prijedloga, svi će biti isključeni iz postupka dodjele. Nakon eventualnog isključenja, prijavitelj može podnijeti novi prijedlog, a ako je podnesen prigovor, novi prijedlog može biti podnesen tek nakon donošenja rješenja o prigovoru. pročitajte više
|
Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04)
Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR. Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu. Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su: 1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe). Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela . Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. 2. Certificiranje sustava upravljanja Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju: - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO) - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.). Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom. Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća. Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću. Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija. Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva. Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva. Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d. Izvor: Ministarstvo gospodarstva pročitajte više
|
EFRR zajmovi za investicije do 100tk€
EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura. Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Financijska omotnica od 50.000.000 eura EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%: 1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova 2. otvaranje radnih mjesta 3. poticanje proizvodnih investicija Namjena EFRR zajma: I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina) II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma) Prihvatljiva su ulaganja: · Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje · PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva · Ulaganje u nabavu električnih punionica Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata. Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE Iznos zajma | Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR | Kamatna stopa | Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma | Rok korištenja | 6 mjeseci od isplate zajma | Poček | Do 1 godine | Rok otplate | Od 1 do 10 godina uključujući poček | Dinamika otplate | Kvartalne rate | Instrumenti osiguranja | Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a | Naknada | - Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a |
Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti: ● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga) ● refundiranje ranije plaćenih obveza ● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja) ● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela ● kupnju imovine od povezanih osoba ● ulaganja koja služe u osobne svrhe ● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena ● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga ● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda ● ulaganja u nekretnine stambene namjene ● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva ● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda ● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831; ● trgovačke djelatnosti; ● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama; ● djelatnosti poslovanja nekretninama; ● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR. Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR: ● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI). Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata. Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme! Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika. Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta. *Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*
Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org. pročitajte više
|
HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova: Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva. Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod. Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda. Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358). pročitajte više
|
Izvozne prilike
Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 12.09.2024. - 15.04.2025. možete pronaći OVDJE
|
|
|
|
|
|
