Uspješna priča s Pelješca: Izvoz vina u amforama

Uspješna priča s Pelješca: Izvoz vina u amforama
Vino Navis Mysterium

Problem je što hrvatska skupa vina, čija cijena može preskočiti i 300 eura, unatoč sve većoj potražnji teško dopiru do nekih velikih tržišta: u zemljama poput Kanade za Hrvatsku je rezervirana niša ispod deset eura po boci

Projekt Ive Šegovića i Edija Bajurina odležavanja vina u amforama na nekoliko lokacija u Malostonskom zaljevu potpuno je zaživio i dobio je svoju potvrdu drugim izvozom na američko tržište. Ovo vino koje se na tržištu nalazi pod imenom Navis Mysterium, ili Brodska tajna, najprije odležava oko tri mjeseca u podrumu, a Ivo Šegović i članovi njegove obitelji potom ga stavljaju u amfore pa u posebne kaveze koje zaključavaju.

Tama i mir

Projekt stavljanja staklene boce vina u amfore i čuvanje u moru počeo se razvijati 2011. godine, ali je roces zaštite i stavljanja na tržište potrajao. Boca je, dakle, stavljena u amforu i odležava na dubini od 20 metara na nekoliko lokacija u pelješkim uvalama na koje je tvrtka Edivo dobila koncesiju.

“Vino za odležavanje treba posebnu temperaturu, treba tamu i mir. Kad bocu vina stavite u amforu i kada je začepite, više nema dotoka svjetlosti. Nakon toga stavimo ih na 20 metara dubine u Malostonskom zaljevu gdje ima puno uvala, tako da nema pretjeranih strujanja koja mogu uništiti naše kaveze. Što je vrlo važno, temperatura je konstantna tijekom čitave godine i iznosi 15 stupnjeva celzija. To je idealna temperatura za odležavanje crnih vina. A također je važno da vino odležava u potpunoj tišini. Takve uvjete je nemoguće postići u bilo kojem podrumu. Dakle, naše vino prvi put dođe u dodir sa svjetlošću kad ga točimo u čaše. Znači, nakon odležavanja u moru amfore skladištimo u podrumu, ali ni tada vino nije u dodiru sa svjetlošću. Amfore su odličan izolator”, pojašnjava Ivo Šegović.

Oštećenja

Šegović kaže da se barem jedanput tjedno zaranja da se obiđe svaka lokacija u moru. “Zaranjamo moj partner Edi Bajurin, moj brat Ante i ja. Pregledavamo je li sve u redu te radimo eventualne intervencije. Nakon zaranjanja prevrćemo amfore i kontroliramo je li došlo do kakvih oštećenja amfora i kaveza”, kaže Šegović.

Bilo je niz problema dok projekt nije uspio. Prve dvije godine bilo je štete i razočaranja zbog oštećenja, dok se projekt nije postavio onako kako treba.

“Zbog posebnih uvjeta odležavanja u moru u kojem je postojana temperatura te u kojem vino odležava u mraku to vino ima izrazitu boju i svježinu, unatoč tome što ima 15,9 posto alkohola. Gost koji pije vino koje odležava u podrumu ima osjećaj da taj plavac mali ima točno toliko alkohola, dok ovo iz mora tako prekrije visoke alkohole da ima izuzetnu pitkost”, kaže direktor i vlasnik tvrtke Edivo iz Janjine.

Na upravo održanom sajmu Vinexpo Bordeaux tvrtka Edivo imala je samostalan izložbeni prostor i nije nastupala skupno s hrvatskim vinarima. Njihov štand posjetio je i zadržao se na njemu dva sata Philippe Massol, ravnatelj Zaklade koja upravlja Muzejom vina u Bordeauxu, odnosno La Cité du Vin, u društvu nekoliko vodećih francuskih vinara i trgovaca vinom. Radi se o futurističkoj zgradi koja izgleda kao dekanter, a postav je posvećen povijesti vinarstva i vinogradarstva te je idealno mjesto za razne skupove i stručne sastanke o vinu kao i degustacije. Inače, prema Šegovićevim riječima, u Bordeauxu su imali jako puno kontakata i stalno su ih posjećivali svjetski distributeri vina i obasipali ih komplimentima.

Zajedno na tržište

“Nastupili smo samostalno unatoč tome što je dio hrvatskih vinara u organizaciju Udruženja vinarstva nastupao zajednički. Mogu reći da nas je taj hrvatski izložbeni prostor dosta razočarao. Jedna Gruzija imala je neusporedivo bolji izložbeni prostor. Hrvatski je štand, nažalost, tužno izgledao u usporedbi s ostalima. I to ne u usporedbi s vinskim velesilama, nego s malim vinarskim zemljama. Recimo, Gruzija koja nije moćna država ima štand na razini Austrije i Njemačke. Kasno smo, inače, doznali da hrvatski vinari nastupaju organizirano. To je jedan od razloga, a drugi je to što svaki dan dobijemo u prosjeku 20 upita iz čitavog svijeta u kojima se pojedinci i trgovci interesiraju kako mogu doći do našeg vina, pa smo im htjeli biti na usluzi. Takvi upiti dolaze iz Australije, Rusije, Kine, Kanade, SAD… Naš je cilj bio pronalazak kvalitetnih distributera. I u tome smo, očito, sudeći po kontaktima, uspjeli”, ističe Ivo Šegović, suvlasnik i direktor tvrtke Edivo iz Janjine na Pelješcu.

Šegović otkriva da ih je posjetio i najveći trgovac vina u svijetu i rekao da je čuo za njih te ih je potražio. Takve ljude, dodaje, na sajmovima svi vuku za rukav, ali oni su sami došli na njihov štand. Međutim, Šegović otkriva da se dosta iznenadio jer je jedan distributer s kojim su se sastali i s kojim imaju otprije kontakt otkrio da se, recimo, u Kanadu mogu izvoziti hrvatska vina koja imaju raspon cijene od dva do osam eura. Skuplja vina nije moguće izvesti u Kanadu. “To dosta govori o poziciji hrvatskih vina u svijetu. Mi smo u posljednja dva mjeseca imali barem trideset upita iz Kanade. Potrošači iz te zemlje čitali su reportaže američkih novinara o našem vinu. Nažalost, ne mogu ga kupiti jer kanadska Vlada, očito, nije upoznata s tim da u Hrvatskoj ima i vina višeg kvalitativnog i cjenovnog ranga. Sa SAD-om je situacija drukčija. Već smo ostvarili dva vrlo kvalitetna izvoza u tu zemlji i ta se suradnja nastavlja unatoč tome što su naša vina u gornjem cjenovnom razredu. Zapadaju oko 300 eura. Izvozimo i na Daleki istok preko Hong Konga. Doduše, u Kinu je otežan izvoz hrvatskih proizvoda jer nešto zapinje oko sporazuma vlada Hrvatske i Kine o izvozu hrvatskih proizvoda”, otkriva Ivo Šegović.

Unatoč tim upitima Šegović je oprezan i želi raditi samo s partnerima koji su spremni platiti odmah barem 30 posto vrijednosti narudžbe te dati jamstvo za ostatak vrijednosti.

“Takav uvjet poslovanja poštuje naš partner iz SAD-a, a pred sličnim smo aranžmanom s jednim partnerom iz Kine”, otkriva Šegović.

Kineski kupci

Edivo ukupno proizvodi oko 40 tisuća litara vina, od kojih nije cjelokupna količina vina stavljena u amfore. U bocu koja ide u amfore stavljeno je vino sorte plavac mali dobiveno od grožđa s najboljeg položaja Dingač. Radi se trenutačno o nekoliko tisuća boca. Od 2012. svake godine udvostručuje količine koje odležavaju ispod mora. Dakle, osim vlastitih vinograda, Edivo ima i svoje stalne kooperante. Uglavnom, kupuju još oko tonu do dvije grožđa od domaćih proizvođača. I njihovi vinogradi su većinom na položaju Dingač. Tu Šegovići imaju vinograd na kojem je zasađeno 15.000 loza.

“Sada se količina udvostručuje svake godine, a otvaraju se razna tržišta. Osim SAD-a, probijeno je tržište na Dalekom istoku u Hong Kongu, dok za Kinu, kao i dobar dio proizvođača, čekamo rješenje međusobnih odnosa između vlada kako bi se mogli dobiti papiri. Zainteresiranih kupaca u Kini imamo, a čekamo da se maknu administrativne barijere. Uglavnom nas zovu iz svih krajeva svijeta i pitaju gdje mogu kupiti naše vino. Imamo velike planove za povećavanje pro­izvodnje. Naši kupci su uglavnom stranci, i to sigurno oko 97 posto. Naše boce u amforama uglavnom završe u inozemstvu. Najveći interes pokazali su Amerikanci. U proteklih mjesec dana zovu nas naše turističke agencije jer su njihovi gosti tražili ili posjet našoj vinariji ili naše vino. Zanimljivo je da one nisu nudile to kao turističku atrakciju i proizvod, nego su ih gosti natjerali na to. Pogotovo one koje rade s američkim gostima. Eto, naši turistički djelatnici za nas ne znaju, a turisti znaju”, dodaje Šegović.

S Hrvatskom turističkom zajednicom, kaže Ivo Šegović, nije ostvaren nikakav kontakt.

“Jedanput nas je dubrovačka turistička zajednica kontaktirala i nosila je dvije naše amfore na sajmove. Pokazivali su ih kao atrakciju. Tako da smo sve što je dosad napravljeno napravili sami”, kaže Šegović.

Ovo vino koje postiže izlaznu cijenu oko 300 eura nalazi se na tržištu kao zaštićeni gastro suvenir. Pakira se u luksuznu ambalažu, drvenu kutiju s kovanim željezom.

Šegović kaže da su sve komponente ugrađene u proizvod Navis Mysterium hrvatskog porijekla.

Domaći proizvod

“Sve je hrvatski proizvod. Amfore za nas radi poduzetnik iz Petrinje, staklo iz Huma na Sutli, grožđe s Pelješca, stalak iz Zaboka, a drvenu kutiju poduzetnik iz Varaždina. Proizvod je potpuno hrvatski i zaštićen je u svim dijelovima svijeta. Zaštićen je kao patent i zaštićen je industrijski dizajn”, objašnjava Šegović, koji pokazuje kineske, američke, australske certifikate o zaštiti.

Šegović otkriva da ima velike planove s vinom u amforama te da nešto slično namjerava napraviti s maslinovim uljem.

Od ove sezone u mjestu Drače u blizini Janjine na Pelješcu Šegović i Bajurin otvorili su wine bar, izložbeni prostor u koji su uložili oko 700 000 kuna. “Uređen je tako da se uz degustaciju vina može vidjeti što zapravo radimo i na koji način proizvodimo vino. Niz je eksponata iz kojih se dijelom oslikava povijest pelješkog vinogradarstva, a dijelom i objašnjava naš način proizvodnje. U tom prostoru je vidljivo zašto stavljamo staklenu bocu u kojoj je vino u amforu i zašto odležava ispod mora”, kaže Šegović.

Ivo Šegović, osim proizvodnjom vina, bavi se i pekarstvom, trgovinom i ugostiteljstvom. “Vino mi sada postaje veliki izazov. Moj partner i ja namjeravamo napraviti veliku priču od toga. Mislim da smo već utabali odličan smjer. Zanima nas sami svjetski vrh. Proizvodnja vina mi je sada primarna. Svi mi uključeni u projekt smo i ronioci. Osim nas, zaposleno je još četvero radnika”, kaže Šegović.

Izvor; www.jutarnji.hr

Podijeli
0