Ulazak Hrvatske u eurozonu
KONKURENTNOST NAŠIH IZVOZNIKA BIT ĆE VEĆA
Što za hrvatske izvoznike znači ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj umjesto dosadašnje kune, pitali smo prof. dr. sc. Marijanu Ivanov, zamjenicu predsjednika udruge Hrvatski izvoznici (HIZ).
Hoće li efekt uvođenja eura na izvoz biti pozitivan, i kakvog intenziteta?
- S obzirom na to da je hrvatska kuna praktično vezana uz euro, uz vrlo uzak raspon oscilacija tečaja, uvođenje eura neće bitno promijeniti tečajne faktore koji utječu na uvjete razmjene i volumen izvoza. Veća deprecijacija kune nikada nije dopuštena iz već poznatih razloga (glavnina duga svih sektora u stranoj je valuti), ali bar će nestati rizik od aprecijacije koja tipično pogađa netoizvoznike. U tom smislu velik intenzitet pozitivnih promjena na rast izvoza ne treba očekivati, ali određeni pozitivni učinci na poslovanje izvozno orijentiranih poduzeća i ekonomske koristi od turizma - zasigurno će biti vidljivi. Zapravo, indirektni učinci bit će veći od direktnih.
Hoće li, i u kojem obujmu, uvođenje eura učiniti hrvatske izvoznike više konkurentnijima u inozemstvu, EU-u, ostatku svijeta?
Smanjit će se troškovi konverzije. Nestat će valutni rizik za veći dio međunarodne razmjene i izvora financiranja poduzeća, a koji se tipično vežu uz euro. To će svakako olakšati financijsko planiranje i smanjiti troškove poslovanja poduzeća, posebice kad se uzmu u obzir do sada uobičajene sezonske oscilacije tečaja koje se vremenski ne podudaraju s razdobljima plaćanja nabave uvoznih inputa i naplate izvoza, a tim više što se trenutak naplate izvoza često ne može precizirati, pa je korištenje instrumenata zaštite od valutnog rizika otežano i troškovno skupo.
Nestanak valutnog rizika u paru kuna-euro, trebao bi smanjiti kamatne troškove zaduživanja hrvatskih poduzeća u zemlji i inozemstvu, jer oni dijelom uključuju i premiju za tečajni rizik, pa financiranje postaje skuplje u uvjetima kada kuna deprecira. Uz permanentno sniženu razliku kamatnih troškova za financiranje hrvatskih izvoznika i izvoznika iz drugih članica europodručja sa sličnim profilom rizika zemlje (npr. u usporedbi sa Slovenijom), jasno da će konkurentnost naših izvoznika biti veća - i to kako za plasman na jedinstvenom tržištu EU-a, tako i za plasman na svjetskom tržištu. Osim toga, dodatno će se produbiti financijska integracija s institucijama i financijskim tržištem europodručja, pa je vjerojatno da će troškovi ne samo kreditnih, nego i nekreditnih instrumenata financiranja i osiguranja izvoza biti nešto niži.
Hrvatski izvoznici često kritiziraju politiku HNB-a. Što će biti kad uvedemo euro?
- Uvođenjem eura hrvatski poduzetnici, i ukupno gospodarstvo, konačno će moći uživati koristi aktivne monetarne politike, što sada - upravo zbog tečajnih ograničenja - nije moguće. Izgubit ćemo tzv. samostalnu monetarnu politiku HNB-a koja se uglavnom ne koristi, i moći ćemo koristiti pogodnosti protucikličke monetarne politike ECB-a radi lakšeg suočavanja s budućim recesijskim kretanjima. To je, uz veću i povoljniju dostupnost kredita za poduzetnike, svakako najveća prednost ulaska u valutnu uniju. Međutim, i u tom slučaju o HNB-u će ovisiti vrsta prihvatljivih kolaterala za refinanciranje banaka iz primarne emisije, kao i sputanost ili nesputanost banaka da budu podrška gospodarstvu. Suradnje i konstruktivne kritike svakako će i dalje biti.
Gledajući širu društvenu situaciju, je li u Hrvatskoj sazrela svijest o nužnosti uvođenja eura, je li to bila dobra odluka za izvozno orijentiranu zemlju, kakva kani biti Hrvatska?
- Ulazak u postupke za uvođenje eura svakako je bila dobra i nužna odluka, zbog izvozne orijentacije, nužnog uvoza i vrlo visokog stupnja euroizacije depozita i zaduženja svih sektora. Uz malo vjerojatne rizike problema i raspada europodručja, ekonomske koristi od uvođenja eura znatno su veće od troškova, i to za sve sektore. Ne samo za poduzeća i državu, nego svakako i za građane - pa čak i za financijsku industriju koja će izgubiti dio prihoda, ali će se smanjiti regulacijski troškovi poslovanja koje ujedno plaćamo svi kroz skuplje financijske usluge i kredite. Građani neće strahovati od deprecijacije kod dugoročnih kredita, neće kupovati i prodavati eure (eursku štednju) prema najnepovoljnijem tečaju. Bit će određenih cjenovnih šokova i gubitka realne vrijednosti novca, ali u tržišnoj ekonomiji o svima nama ovisi koliko ćemo to dopustiti, koliko ćemo se ponašati kao odgovorni potrošači. Ovo posljednje važno je upravo zbog svijesti javnosti o koristima uvođenja eura. Velik dio javnosti i dalje nije za to spreman, bilo iz osobnih ekonomskih razloga, bilo zbog straha od nesnalaženja s novim novčanicama i cijenama, ili čisto iracionalnog protivljenja svemu što je novo i drugačije.
I za kraj pitanje - je li hrvatska kuna ispunila očekivanja od trenutka kad je uvedena, pa preko ulaska u EU do danas, i sutra, kad odlazi u povijest?
- Sada uskoro ulazimo u tečajni mehanizam ERM II, što znači da bismo za dvije do tri godine, ali moguće i znatno kasnije, mogli uvesti euro. Kuna je kroz protekla desetljeća bila stabilna, odnosno jedna od najmanje volatilnih valuta u svijetu. Ali svi dobro znamo da povjerenje u kunu nikada nije izgrađeno.
Izvor:Glas Slavonije