RIZIK DRŽAVE I SEKTORA
Priopćenje - Coface Pregled rizika - Veliki korak unazad - lipanj 2025.
U kontekstu neviđene geopolitičke i trgovinske nesigurnosti, globalno gospodarstvo balansira između očekivanog usporavanja i eskalacije rizika.
Odluke Donalda Trumpa o uvođenju carina te napetosti na Bliskom istoku oblikuju nepredvidivo gospodarsko okruženje za razdoblje 2025.-2026.
U takvom okruženju, i s obzirom na već uvedene mjere, Coface je snizio ocjenu za 23 sektora i 4 zemlje u najnovijem Coface pregledu rizika.
Ključni pokazatelji:
Carine SAD-a, čak i ako budu pauzirane ili smanjene, već su dosegle povijesno visoke razine.
Čak 80% razvijenih gospodarstava zabilježilo je porast neplaćanja u prvom tromjesječju 2025. u usporedbi s 2024.
Sektor metala najviše je pogođen, dok su tradicionalne industrije (poput automobilske i kemijske industrije) pod velikim pritiskom.
Ostali sektori kojima je ocjena snižena su:
U Sjedinjenim Državama, informacijske i komunikacijske tehnologije i maloprodaja
U Kini, tekstil i odjeća, pogođeni carinama.
Još saznajte:
CIJENE NAFTE: između tržišne stvarnosti i geopolitičkog rizika
Zračni napadi Izraela i SAD-a na iranska vojna postrojenja i nuklearne objekte od sredine lipnja predstavljaju novu eskalaciju sukoba između ovih država i povećavaju izglede za nagli rast cijena nafte. Potencijalni utjecaj na globalnu opskrbu daleko nadilazi gubitak iranskog izvoza od otprilike 2 milijuna barela dnevno. Pozornost se sada usmjerava na rizik šireg sukoba koji bi mogao, izravno ili neizravno, dovesti do poremećaja ili čak zatvaranja Hormuškog tjesnaca (grafikon 19) – ključne točke kroz koju svakodnevno prolazi više od 20 milijuna barela sirove i rafinirane nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva. U scenariju trajne eskalacije i poremećaja protoka, cijene bi gotovo sigurno premašile 100 dolara po barelu.
Iako su ti strahovi opravdani, a reakcija tržišta očekivana, protok nafte s Bliskog istoka – koji čini otprilike trećinu globalne opskrbe – za sada nije poremećen. Ako bi se cijene odvojile od geopolitičkih napetosti, trenutačni tržišni temelji zapravo bi upućivali na pad cijena (grafikon 20).
Od početka godine, snažan rast proizvodnje u zemljama izvan OPEC+ (posebno SAD, Kanada, Brazil i Gvajana) nadmašio je potražnju, što je dovelo do povećanja zaliha. Početkom travnja očekivanja potražnje dodatno su oslabjela zbog rastuće trgovinske neizvjesnosti. Istodobno je OPEC+ ubrzao povrat 2,2 milijuna barela dnevno koji su bili povučeni s tržišta od studenog 2023. Između svibnja i srpnja 2025. očekuje se povrat više od polovice tih količina, s ciljem dosezanja razina planiranih za siječanj 2026. već ovoga ljeta. Kombinirani učinak slabljenja potražnje i rasta ponude dodatno je produbio neravnotežu. Brent je do napada trgovao u prosjeku po 70 dolara po barelu, što je pad u odnosu na prosječnu cijenu od 80 dolara u 2024.
Dosad napadi i odgovori nisu promijenili ukupnu sliku. Kao i u prethodnim epizodama regionalnih napetosti posljednjih godina, tržišne sile bi mogle prevladati, a geopolitička premija postupno nestati – pod uvjetom da fizička opskrba ostane netaknuta. Ako ne dođe do velike krize, i dalje se očekuje da će cijene nafte ostati vrlo nestabilne tijekom sljedećih 18 mjeseci, u rasponu od 65 do 75 dolara po barelu.
Više dodatnih informacija možete saznati u najnovijem Coface pregledu rizika - https://www.coface.hr/novosti-i-publikacije/coface-pregled-rizika-lipanj-2025.-veliki-korak-unazad