Tvornica tekstila Trgovišće danas 70 posto prihoda ostvaruje od izvoza

Tvornica tekstila Trgovišće danas 70 posto prihoda ostvaruje od izvoza
Tvornica tekstila Trgovišće

Da borba za svakog kupca traži mukotrpan trud zna svaki poduzetnik, no probiti se na inozemnom tržištu, s drugačijim običajima, regulama i jezičnom barijerom, posebna je vrsta izazova.

To dobro znaju u Tvornici tekstila Trgovišće (TTT) Tvrtka koja danas zapošljava 85 radnika, i još podržava 30-ak radnih mjesta kod svojih dobavljača, 2012. godine s propašću najvećeg tadašnjeg kupca u Italiji našla se gotovo pred stečajem.

To je ujedno bila i prekretnica u poslovanju kada je tvrtka odlučila potražiti druge inozemne kupce i pritom se osloniti na Hrvatsku banku za obnovu i razvitak (HBOR) čije instrumente financiranja izvoza i osiguranje plaćanja otad koristi redovno.

U proteklih pet godina ostvarili smo rast prihoda s 9 na 36 milijuna kuna, a HBOR je kroz različite oblike financiranja imao značajnu ulogu u našem uspjehu, kaže direktor TTT-a Mario Popić.

Danas 70 posto prihoda ostvaruju od izvoza. Oko trećine proizvoda plasiraju najvećim domaćim hotelskim imenima poput Plava Lagune, Maistre, Blue Suna... Trećinu čine velike praonice i rublja i veletrgovci u Engleskoj, a ponosno će reći da je njihova posteljina i u legendarnom The Ritz London hotelu na Piccadillyju.

Ostatak prihoda zarade u ostatku svijeta, ponajviše europskim zemljama, Švicarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Islandu...

Kako su se uspjeli probiti u tekstilnoj industriji, u kojoj je nemilosrdna azijska konkurencija barem upola jeftinija?

“Imamo vlastiti ‘premium’ proizvod s kojim ciljamo najrazvijenija tržišta s visokom kupovnom moći. Svi idu na količinu i nisku cijenu, mi na kvalitetu”, kaže Popić.

Ilustrira da jeftin(ij)a posteljina s Dalekog istoka traje 20- ak pranja prije deformiranja, a njihova više od 150 puta što hotelski biznis cijeni pristajući u startu platiti dvostruko višu cijenu da bi u konačnici uštedio do sedam puta.

I najnoviji kupac iz New Yorka u SAD-u kome je u prvom tromjesečju ove godine 70.000 eura vrijedna narudžba financirana instrumentima razvojne banke.

“HBOR-ovim kreditom u iznosu 750.000 eura financirali smo svoje ukupne izvozne poslove čija vrijednost doseže 1,235 milijuna eura. Kredit je bio za pripremu izvoza s kamatnom stopom od 3 posto”, kaže Popić.

Zagorska tvornica trebala je financijski premostiti četiri mjeseca tijekom kojih se čekao naručeni pamuk iz Azije, njegova dorada u Italiji te tkanje, konfekcioniranje i kontrolu kvalitete finalnog proizvoda u Zagorju, mjesec dana putovanja kupcu te naposljetku, čekanje isplate.

Riječ je o revolving kreditu čija su sredstva namijenjena za plaćanje materijala, režija, odnosno svih potreba izvoznog posla.

Zajam može odobriti izravno razvojna banka ili HBOR u suradnji s poslovnom bankom pri čemu kamatna stopa kreće već od tri posto, a nove izvoznike potiče se s dva posto.

Rok otplate je godina dana tijekom kojih tvrtka pravda razinu izvoza carinskim deklaracijama, a istekom tog vremena okvir se može obnoviti, povećati ili smanjiti ovisno o izvoznim planovima.

Izvor: Poslovni dnevnik

Podijeli
0