Titulu prvaka po rastu plaća ‘presudila’ Podravka
Godišnji rast prosječne plaće zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj tijekom drugog tromjesečja blago je usporio u odnosu na u prvo. Prosječan neto iznos koji je isplaćen za nešto manje od 1,5 milijuna zaposenika iznosio je 1445 eura što je u odnosu na lanjsko razdoblje travanj-lipanj nominalno povećanje za 9,4 posto (u prva tri mjeseca +9,8%). Očekivano, na godišnjoj razini porast se bilježi u svim županijama, ali plaće su se najviše podebljale zaposlenima u Koprivničko-križevačkoj županiji – za 11 posto neto, a za 12,2 u bruto iskazu plaća.
Od ukupno oko 35,5 tisuća zaposlenih u tvrtkama u KKŽ-u praktično svaki šesti radi u jednoj od četiri vodeće kompanije u županiji, a to su ponajprije Podravka i Belupo, te trgovački lanac KTC (čija prodajna mreža je najvećim dijelom i locirana na njezinu području) i građevinsko poduzeće Radnik. Politike plaća tih kompanija utoliko su i najzaslužnije za to što KKŽ prednjači relativnim porastom plaća među hrvatskim županijama, mada je s 1336 eura neto i dalje ispod državnog prosjeka.
S obzirom na udio u zaposlenosti, glavni pečat u tom pogledu očito daju Podravka (matično društvo) te Belupo kao jedno od ovisnih društava Grupe Podravka. Uz oko 3400 zaposlenika matice, u Belupu ih je nešto manje od tisuću.
Podravka je u posljednje četiri godine, koje se ujedno preklapaju s mandatom Martine Dalić na čelu kompanije, više puta povećavala plaće. I ove je godine komentirajući polugodišnje rezultate Dalić, uz ostalo, istaknula kako se u skladu s vrijednostima Grupe nastavilo sa snažnim ulaganjem u poboljšanje materijalnog položaja radnika i unaprjeđenje radnih uvjeta.
Povećanja početkom godine
“Tako su od 1. travnja najniže plaće radnika porasle za oko 16 posto, dok je za radnike koji su obuhvaćeni kolektivnim ugovorima Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci prosječno povećanje bilo i veće od deset posto”, rekla je.
U slučaju spomenuta tri poduzeća objedinjena u Podravku Agri, trag njihova posljednjeg povećanja plaća većim dijelom ide u statistiku dviju slavonskih županija (jer se one obrađuju prema mjestu prebivališta/boravišta). Kad je riječ o dvjema sastavnicama sa sjedištem i pogonima u Koprivnici, prethodna runda, šesta od 2021., odigrala se krajem prošle godine zaključenjem pregovora sa sidikatima o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora, koji su rezultirali novim povećanjima plaća i primanja početkom ove godine.
Tim dogovorom najniže su plaće radnika povećane za 13,4 posto, radnicima s najvišim oko šest. U konačnici je prosječno povećanje u tom krugu iznosilo oko devet posto, a povećani su i razni neoporezivi dodaci na plaću. U vodstvu kompanije apostrofirali su da je time u tri godine (od početka 2022.) prosječna plaća radnika Podravke uvećana za oko 63 posto, a samo lani povećana je za 13,5 posto.
KTC i Radnik nisu kompanije listane na burzi pa se o povećanjima plaća mahom može čitati u godišnjim izvješćima. U slučaju KTC-a, primjerice, prosječna je lani porasla za 16 posto, dok je glavni val povećanja u Radniku bio prije, ali je i s petpostotnim rastom u 2024. prosječna plaća bila ne samo iznad županijskog, već i ukupnog prosjeka – iznosila je, naime, 1625 eura.
Kako bilo, Križevačko-koprivnička županija i u četverogodišnjim usporedbama bilježi veći rast prosječne plaće od ukupnog na razini cijele Hrvatske (55 prema 52 posto).
Broj zaposlenih
Nasuprot njoj, u drugom ovogodišnjem tromjesečju najslabije su u godišnjim usporedbama rasle plaće u Ličko-senjskoj županiji, za manje od osam posto. Međutim, kad se se promatraju bruto plaće, na začelju je – Grad Zagreb u kojemu je u odnosu na lanjsko razdoblje travanj-lipanj prosječan bruto ove godine povećan za 7,8 posto. No, oko 346 tisuća žitelja Zagreba koji rade u pravnim osobama (ukupno zaposlenih je oko 35 tisuća više od toga) i dalje je prosječnom neto plaćom od 1660 eura približno 15-ak posto iznad državnoga prosjeka i čak 30-ak posto viša nego u Virovitičko-podravskoj županiji koja je s 1276 eura na začelju.
Među županijama koje, prema najnovijim tromjesečnim podacima, bilježe nešto jači godišnji rast plaća od ukupnoga, ali istodobno je u njima i iznos prosječne plaće veći od onoga na razini cijele Hrvatske, prije svega ističe se zagrebački prsten, odnosno Zagrebačka županija s 1467 eura prosječne plaće, što je godišnje povećanje za 10,6 posto. Tu je i Primorsko-goranska županija sa 1452 eura neto prosjeka i godišnjim rastom neznatno manjim od deset posto.
Istodobno, u uvjetima razmjerno visoke zaposlenosti i rekordno niskih stopa nezaposlenosti (oko četiri posto), Ličko-senjska, Sisačko-moslavska te nekoliko slavonskih županija, osim ispodprosječnih plaća, imaju i veće stope nezaposlenosti. U Vukovarsko-srijemskoj je na 6,3, u Brodsko-posavskoj i Sisačko-moslavačkoj i nešto viša (6,7 i 6,9 posto), a u Osječko-baranjskoj čak 9,4 posto. U drugom tromjesečju ove godine broj zaposlenih u pravnim osobama je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećan u 18 županija, pri čemu najviše u Brodsko-posavskoj (za 1,9%). Nasuprot tome, od tri županije s padom broja zaposlenih prednjačila je Varaždinska, u kojoj ih je bilo 1,1 posto manje nego u proljetnom kvartalu prošle godine.
(Poslovni dnevnik)