Neočekivan ‘otpor’ izvoza, ali onda je korona pokazala zube
Još lani se dogodilo da je suprotno očekivanjima da će hrvatski izvoz zaustaviti rast pod utjecajem globalnog usporavanja gospodarstva bila ostvarena njegova viša stopa nego u prethodnim godinama, a takav neočekivan “otpor” imamo i na početku ove godine. U siječnju je, prema prvim podacima DZS-a, gledano u eurima, ostvareni izvoz je na godišnjoj razini bio veći za 2,7 posto, dok preliminarni podaci za prva dva mjeseca bilježe još veću stopu rasta – 4,7%.
Detaljnije podatke za veljaču DZS će tek objaviti kroz nekoliko tjedana, no gledaju li se oni za siječanj, ipak su primjetni udarci pandemije koronavirusa u robnoj razmjeni s najvažnijim partnerima. Na gotovo svim glavnim tržištima, naime, u siječnju je izvoz pao. U Italiju, u koju hrvatski proizvođači tradicionalno najviše izvoze, u siječnju je na godišnjoj razini zabilježen podbačaj u visini 11,6 posto, u Njemačku je izvoz pao za 6,6, a u Sloveniju 7,3 posto. U ove tri zemlje hrvatsko gospodarstvo plasira 40% svoje prodaje na stranim tržištima.
Osim na ova tri, manja je vrijednost izvoza u BiH za 9,4, te Austriju 22,3% i u Srbiju 8,8% u odnosu na siječanj prošle godine. Plasman roba u Italiju već je lani osjetno usporio svoj dugogodišnji snažan rast, spustivši se s 11% rasta iz 2018. na 1%, dok su u prodaji na njemačkom tržištu hrvatski proizvođači lani su ostvarili prodajni plus od 4%, a u Sloveniji je rezultat bio bolji za 15%. Jedina zemlja među glavnim izvoznim tržištima u koju je i prošle godine bilježen pad hrvatskog izvoza je Austrija, u koju je na godišnjoj razini izvoz bio manji za 4%.
Pad na glavnim tržištima nadomješten je prodajom u drugim zemljama. Nastavlja se, primjerice, pozitivan trend na tržištu Belgije, koja posljednjih godina postaje sve važnije tržište, a prema dostupnim podacima taj rast ponajviše “bilda” plasman ljudske i životinjske krvi. Također u siječnju izvoz u Mađarsku nastavlja strelovit rast iz prošle godine, čaku toj mjeri da je njegova vrijednost Mađarsku dovela na četvrtu poziciju na ljestvici glavnih izvoznih tržišta, ispred BiH i Austrije.
Pozitivan trend hrvatski izvoz bilježi na području EU još i s Francuskom, koja je nakon prijema u punopravno članstvo iz godine u godinu sve zanimljivije tržište za naše proizvode.
U siječnju nastavlja rasti i prodaja u SAD (za 19%), gdje se, zbog specifične potražnje pojačane koronakrizom, dodatno otvara prostor našim proizvođačima oružja, koje je naš glavni izvozni artikl za to tržište.
Ublažavanju gubitaka na glavnim tržištima pridonijeli su i ostvareni poslovi u Japanu, u kojemu je na godišnjoj razini zabilježen naš prodajni skok od 65%, no valja imati na umu da je 2019. bila loša godina i da je u Japan, gdje primarno izvozimo zadarsku tunu, bilo izvezeno 27% manje robe.
Ohrabrujući za izvoznu statistiku su rezultati prodaje u Velikoj Britaniji, te Turskoj, a nakon više od godinu dana u siječnju je zabilježen i porast izvoza u Kinu. U toj zemlji koja se prva suočila s koronavirusom upravo objavljuju prve ohrabrujuće statistike iz kojih se naslućuje početak oporavka izvoza i uvoza, no analitičari i gospodarstvenici su zasad oprezni i suzdržani od procjena što će uslijediti nakon što se obuzda pandemija i u ostatku svijeta.
Kako se iz redova poslovne zajednice čuje, pored uspostave novih trgovinskih odnosa među ključnim globalnim igračima, glavni izazov za očuvanje pozicija na tržištima bit će razmjeri nelikvidnosti s kojom se već suočavaju gospodarstvenici u zemljama koje su naša glavna tržišta.
Izvor: Poslovni dnevnik