Internacionalizacija je nužnost hrvatskog gospodarstva

Dana 28.svibnja 2019. održan okrugli stol u organizaciji CEPOR-a

Internacionalizacija je nužnost hrvatskog gospodarstva
Trendovi u izvozu

Internacionalizacija je širi pojam od izvoza, a podrazumijeva i uključivanje u globalne lance vrijednosti, u smislu može li neko poduzeće pronaći dobavljača koji nije iz Hrvatske, kao može li se i primjerice vertikalno integrirati i pronaći partnera koji će plasirati njegove proizvode na neko inozemno tržište.

Internacionalizacija je nužnost hrvatskog gospodarstva, no u tom procesu posebice kaskaju mala i srednja poduzeća, istaknuto je u utorak na okruglom stolu u organizaciji Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR).

Kako je istaknula direktorica CEPOR-a Mirela Alpeza, u ukupnom broju poduzeća u Hrvatskoj, mala i srednja poduzeća zastupljena su s više od 99 posto, njihova zastupljenost u zaposlenosti je 73 posto, utjecaj na ukupne prihode doseže 60 posto, dok je pak doprinos malih i srednjih poduzeća u ukupnim izvoznim aktivnostima hrvatskog gospodarstva tek 40 posto. Kaže da tako mala i srednja poduzeća posebice kaskaju u internacionalizaciji poslovanja, a kako s druge strane veći uvoz od izvoza hrvatskog gospodarstva predstavlja izazov, no i priliku za rast mnogih tvrtki. Naime, ukupan izvoz RH od siječnja do prosinca 2018., prema privremenim podacima DZS-a, iznosio je 107,7 milijardi kuna, a ukupan uvoz 175,5 milijardi kuna, pa je izvoz tako rastao za 2,9 posto, a uvoz za 7,4 posto.

Sunčica Oberman Peterka s Ekonomskog fakulteta u Osijeku poručuje da je internacionalizacija nužnost hrvatskog gospodarstva jer smo jednostavno premali smo da bi mogli osigurati rast poduzeća kroz poslovanje na samo domaćem tržištu. Pojašnjava da je internacionalizacija širi pojam od izvoza, a podrazumijeva i uključivanje u globalne lance vrijednosti, u smislu može li neko poduzeće pronaći dobavljača koji nije iz Hrvatske, kao može li se i primjerice vertikalno integrirati i pronaći partnera koji će plasirati njegove proizvode na neko inozemno tržište.

Petar Šimić direktor je logističke kompanije Primacošped, koja se bavi međunarodnim transportom, špedicijom i logistikom, a ujedno je i potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici. Kaže da se internacionalizacija u njegovoj tvrtki nametnula kao potreba, a ističe i korištenje fondova EU-a kroz program internacionalizacije malih i srednjih poduzeća (MSP). Navodi da su se uspjeli kvalitetno prezentirati na tržištu Europe i svijeta, a imaju klijente od Kanade, Europe, SAD-a do Australije.

Josip Kustić iz IT konzultantske tvrtke Poslovna inteligencija, koja je prošle godine ostvarila 50 posto prihoda van Hrvatske, kaže da je i njegova tvrtka u sklopu natječaja Ministarstva gospodarstva za internacionalizaciju poslovanja podnosila zahtjeve i dobivala sredstva, no ocjenjuje da je ključni problem što taj proces internacionalizacije ide presporo, s obzirom da brzu dinamiku poslovanja, te primjerice inozemne sajmove na koje su putem potpora željeli otići, a natječaj još nije bio zaključen.

Tomislav Knezović, osnivač i direktor tvrtke Prostoria, koja dizajnerski namještaj izvozi u više od 60 zemalja, smatra da hrvatska diplomacija ne može značajnije pomoći u izlasku na strana tržišta zato jer Hrvatska nije brend te diplomacija nema moć, već nju moraju stvoriti gospodarstvenici.

Goran Vrabec osnivač je brenda "Volim ljuto", a bavi se uzgojem čili papričica koje prerađuje u ljute umake i druge "premium" proizvode. Kaže da tvrtka je po pitanju izvoza tek na početku i kako je trenutno još u puno većoj mjeri usredotočeni na širenje domaćeg tržišta nego na izvoz. Ističe da je za izvoz potrebno povećanje kapaciteta, a apostrofira i nedostatak znanja za izlazak na inozemna tržišta.

(Hina)

Podijeli
0