ICT u Hrvatskoj već drugu godinu najveća hrvatska izvozna industrija

ICT u Hrvatskoj već drugu godinu najveća hrvatska izvozna industrija
ICT

Prema podacima koje je ove godine objavio HUP, ICT je u Hrvatskoj već drugu godinu najveća hrvatska izvozna industrija. Lani joj je izvoz skočio 24,5 posto na 7,3 milijarde kuna.

Unatoč rastu hrvatske IT industrije, broj tvrtki iz te branše koji se našao na popisu 505 najvećih po prihodima u Hrvatskoj u 2017. godini, manji je nego godinu prije. S 25. pao je na 20. Izuzmemo li domaće trgovce IT proizvodima i strana zastupništva, jedva da ih je 10. Da bi paradoks bio veći, ove se godine po prvi puta možemo pohvaliti obiljem statistike na tu temu. Svoje su osvrte dali IDC Adriatics, HUP ICT i CISEx, a iz njihove se metodologije, ne samo rezultata, može mnogo iščitati o tome kakav IT u Hrvatskoj imamo.

IT tržište lani je istopilo rast na svega 0,3 posto, navodi se u godišnjem izvješću Hrvatskog telekoma, koji se poziva na podatke IDC-a. Upravo podaci te agencije iz prethodnih godina ukazuju da usporavanje tempa rasta znači da bi već u ovoj godini on mogao dobiti negativan predznak. U 2013. to je tržište, prema IDC-u, prvo među svim granama gospodarstva u Hrvatskoj izašlo  iz velike krize, a od 2015. kada je plus iznosio 10,8 posto brzo posustaje. U 2016. spalo je na jedva 1,7% rasta.

Inače, HUP-ov ICT ogranak ove je godine objavio da je ICT u Hrvatskoj (zbrajaju uspjehe IT tvrtki i telekoma) već drugu godinu najveća hrvatska izvozna industrija među industrijskim pokretačima. Lani je taj izvoz skočio 24,5% na 7,3 milijarde kuna. Prihod hrvatskog ICT-a lani je nastavio rasti i iznosi 36 milijardi kuna.

Do 2025. HUP ICT procjenjuje da će se popeti na 45 milijardi kuna. K tome, ICT je lani otvorio 9180 novih radnih mjesta. U CISEx-u su pak naveli da je domaća softverska industrija lani dosegla 10 milijardi kuna prihoda (9,89 milijardi kn) od čega se izvoz popeo na tri milijarde kuna (2,95 mlrd. kn).  Nadalje, softverska industrija u 2017. godini zaposlila je 1786 ljudi, prihod po zaposlenom povećao se na 604,3 tisuće kuna, a prosječna neto plaća povisila se na 8483 kune i do sada narasla na 9140 kuna. Glavni razlog je kronični nedostatak stručnjaka, djelom zbog male produkcije obrazovnog sustava, a dijelom zbog odljeva mozgova pa se softverska industrija počela itekako brinuti o svojoj dugoročnoj održivosti.

Katarina Šiber Makar, predsjednica Uprave IN2 grupe, koja zapošljava najviše softveraša u Hrvatskoj, kaže da unatoč njihovim investicijskim i akvizicijskim aktivnostima, nedostatak IT stručnjaka postaje sve ozbiljniji. "Mislim da će se posljedice ovog trenda sve jače osjećati u nadolazećem periodu i na strani klijenata i IT vendora, a realan rizik je i da će većina IT tvrtki angažirati svoje ljude na inozemnim projektima, ako budu imali tu mogućnost, što će imati negativne reperkusije i na hrvatsko gospodarstvo, ali i na informatizaciju i digitalizaciju države", kaže Šiber Makar. Dodaje da IN2 već danas ima nekoliko razvojnih centara izvan Zagreba.

Navodi da rade na povećanju njihovih kapaciteta, a i otvaranju dodatnih, u manjim sredinama u Hrvatskoj, i u regiji. To sve, pojašnjava, nije dobro s obzirom na dobar potencijal i rezultate koje IT tvrtke ostvaruju. Navodi da je IN2 grupa lani značajno izašla na nova tržišta sa svojom ponudom u zdravstvu, zatim počela raditi projekt razvoja sustava zaštite okoliša eOkolje u Sloveniji kao i na implementaciji 3 IPA projekta u području pravosuđa: DORH/Uskok, zatvorski i probacijski sustav; koji su svi uspješno završeni. "Napravili smo i značajne iskorake u novim područjima poput IoT-a, digitalnih platformi i e-commerca gdje smo implementirali eko kartu grada Zagreba, započeli digitalizaciju Oktalpharme i implementaciju digitalne platforme za osiguranje u Zavarovalnica Sava i Vzajemna zdravstvena zavarovalnica", kaže Šiber Makar. 

Žarko Kruljac, član uprave M SAN Grupe, najveće hrvatske IT tvrtke na popisu 505 najvećih u Hrvatskoj, kaže da očekuje nastavak višegodišnjeg pozitivnog trenda rasta konsolidiranih prihoda. Lani je Grupi prihod porastao 9,85% na 1,84 milijarde kuna.  "Naš najvažniji prioritet u 2018. predstavlja daljnji rad na započetim procesima. Nastavljamo implementaciju novog vertikalnog pristupa u cijeloj regiji s posebnom pažnjom na diversifikaciju portfelja partnera. Kontinuirano ćemo ulagati u edukaciju naše prodajne operative, investirati u softversku podršku poslovanju te nastaviti s daljnjim investicijama u širenje logističke mreže uz jačanje voznog parka. Proširivat ćemo i izgrađivati kompetencija naših zaposlenika po svim razinama i nastaviti jačati naše robne marke Vivax i MS na izvoznim tržištima srednje Europe, širiti distribuciju u IoT segmentu, robotici i dronovima", kaže Kruljac.

Izvor: Poslovni dnevnik

Podijeli
li
0