Dobit industrije videoigara rekordna, ali nedostaju investicije i veće potpore

Mala, ali žilava domaća industrija videoigara u prošloj je godini ostvarila 61,4 milijuna eura prihoda, jedan posto manje nego u 2021. No zato je rasla dobit, i to 10,6%, odnosno sa 11,9 na 13,2 milijuna eura.

Ovogodišnja je dobit gaming industrije tako nadmašila onu iz rekordne 2020. godine, i to za pet posto. Pokazuje to druga po redu Analiza industrije videoigara koju izrađuje Klaster proizvođača računalnih igara (CGDA) uz podršku kompanije A1.

Dominacija velikih
A za ovakav rast dobiti zaslužan je mali gaming studio iz Samobora – Pine Studio, a koji je krajem 2021. lansirao videoigru Escape Simulator. Već do svibnja ova je videoigra prodana u više od milijun primjeraka pa je Pine Studio, s tek 14 zaposlenih, godinu završio s rastom prihoda od čak 563% i dobiti od 5,8 milijuna eura koja je skočila 790%.

Skok Samoboraca

Pine Studio, s tek 14 zaposlenih, godinu je završio s rastom prihoda od čak 563% i dobiti od 5,8 milijuna eura koja je skočila 790%.

“Veliki broj studija koji su članovi Klastera imaju od pet do 15 zaposlenika i rade na svom projektu iz snova sa željom da uspije. Upravo im primjer Pine Studija pokazuje da je to moguće”, kaže Vladimir Bogdanić, član Odbora CGDA.

Domaća gaming industrija, i u prošloj godini, pokazuje iste karakteristike kao i proteklih godina. U njoj dominiraju veliki “igrači”, pa tako samo jedna tvrtka, Nanobit, ostvaruje 55% ukupnih prihoda industrije. Prvih 10 studija, od ukupno 63 iz analize, ostvaruje čak 88% ukupnih prihoda, a osim Nanobita to su Gamepires, Abest, DEV, Fury Studio…

Svi su oni broj zaposlenih udvostručili od 2019. Analiza pokazuje kontinuirani rast – 2022. u industriji je radilo 533 ljudi, čiji je prosjek godina 35. Bogdanović napominje da je broj vjerojatno veći jer u analizu nisu uključeni svi obrti.

A kako je CGDA od prošle godine član Europske federacije proizvođača videoigara (EGDF), Klaster ove godine donosi i poziciju domaće industrije u odnosu na druge zemlje EU-a koje su članice Federacije.

Podaci tako pokazuju da je domaća gaming industrija po prihodima na europskom začelju. Lošije stoje jedino Portugal, Latvija i Slovenija, a najjače su Francuska, Njemačka i Finska. U Francuskoj je tako, primjerice, industrija videoigara u 2021. uprihodila 3,8 milijardi eura, dok su članice EGDF-a zajedno uprihodile 18,3 milijardi eura.

Sve nam ovo govori da ima mnogo prostora za rast domaće gaming industrije. “Najveći je problem manjak investicija, s kojim se suočavaju gotovo svi manji studiji u državi, a s druge strane imamo problem edukacije novih kadrova i predavača koji imaju specijalizirana znanja iz branše”, navodi probleme Bogdanić.

Skup biznis
Ističe i da je Hrvatska među rijetkim zemljama EU-a u koja ima direktne potpore za razvoj i proizvodnju videoigara. Hrvatskim su studijima od 2021. dostupne potpore Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), a kreću se od otprilike 10 do 50 tisuća eura po projektu.

No to je, navodi Bogdanić, premalo jer je proizvodnja videoigre iznimno skupa. “Ukupan budžet jedne prosječne indie igre prije pet godina bio je između 150 do 300 tisuća eura, a sada je od 350 do 500 tisuća eura”, navodi, dodajući da je to ogroman kapital do kojeg domaći mali studiji teško dolaze.

“Stoga moraju biti inovativni i kreativni te pronaći način kako s malo novca naći mjesto na tržištu”, kaže Bogdanić dodajući da trenutno pregovaraju s HAVC-om oko povećanja iznosa potpora. Usput čekaju i natječaj Ministarstva kulture za kreativne industrije.

Na predstavljaju rezultata poslovanja gaming industrije najavljen je i početak A1 Adria League te održavanje Reboot InfoGamera na Zagrebačkom Velesajmu u studenom.

Izvor:

Podijeli
li
0