Martin Valek, menadžer klastera "Mala brodogradnja"
Martin Valek ima 35 godina, diplomirao je elektrotehniku, magistrirao ekonomiju. Karijeru je započeo 1999. kao marketing menadžer francuske kompanije Schneider Electric za područje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Nakon toga je bio direktor sektora marketinga i direktor sektora strategije i razvoja Getroa, prelazi u Zagrebačku pivovaru na poziciju rukovoditelja prodaje i trade marketinga u kanalu trgovine. Poslije toga osniva tvrtku za poslovno savjetovanje s ciljem unapređenja poslovanja domaćih kompanija. Za vrijeme školovanja i studija (1989.-1998.) aktivan je sportaš, višestruki državni prvak i reprezentativac u veslačkoj reprezentaciji Hrvatske.
Angažman u maloj brodogradnji vidi kao priliku za stvaranje jake i prepoznatljive domaće kompanije koja bi postala sinonim Hrvatske u svijetu nautike. Prošao je iskustva od start-up kompanija, brzog rasta, zrelosti, ali i stagnacije. Promatrao je konsolidaciju tržišta iznutra i upravo u nekonsolidiranoj maloj brodogradnji vidi priliku za domaće okrupnjavanje prije nego li to učini strana konkurencija.
Prošlo je više od godinu od osnivanja Klastera male brodogradnje. Iako je to relativno kratko vrijeme za značajniji razvoj klastera, no ipak može li se već sad govoriti o nekim vidljivim prednostima kada je riječ o umrežavanju u klastere?
Za članice klastera je najznačajnija prednost pojačan protok informacija i ideja između njih samih. Tako se članice bolje upoznaju i kroz suradnju grade međusobno povjerenje. To dovodi do pretpostavki za stvaranje zajedničke vizije i razvojne strategije, a samim time i do mogućnosti za bolje poslovne rezultate svake članice. Zadnja tri mjeseca, koliko vodim klaster, uočio sam grupiranje članica oko pojedinih pitanja, a to je bitan preduvjet za uspješnu suradnju. Sada iz šume problema treba prepoznati prioritete za rad klastera i krenuti u njihovo rješavanje. Protočnost informacija i ideja ključna je prednost umrežavanja u klaster i to je posao na kojem treba stalno i uporno raditi.
Tijekom proteklih godinu dana što je sve učinjeno u procesu klasterizacije male brodogradnje?
Učinjeni su prvi i najvažniji koraci - okupili smo se i počeli intenzivnije razgovarati o budućnosti male brodogradnje. Klaster je bio prisutan na sajmovima u Düsseldorfu, Zagrebačkom velesajmu i Adriatic Boat Show-u u Šibeniku. Klaster je počeo kroz medije komunicirati važnost male brodogradnje za Hrvatsku. Vlada je prepoznala potencijal ovog sektora i poduprla rad klastera. Klaster je prošao kroz fazu inicijalne euforije i prvih razočaranja, te se sada polako usklađuju očekivanja i mogućnosti članica klastera. Zapravo, prolazimo kroz sve faze kroz koje prolaze i mladi, prije nego krenu u ozbiljniju vezu. To je prirodan proces i kroz njega moramo proći ako želimo stvoriti jaku i prepoznatljivu tvrtku, a klaster je tvrtka. Zadnja tri mjeseca radimo intenzivno na internom ustroju. Jačamo suradnju s institucijama, formiramo interne radne grupe i dovršavamo poslovni plan za narednu godinu. Pripremamo se ponovo za nastup na Düsseldorfu i Zagrebačkom velesajmu.
S kojim se problemima susreću dionici klasterskog procesa i na koji način prilazite rješavanju tih problema?
Ključan izazov je promjena navika. Kao kada partneri ulaze u brak, tako i ulaskom u klaster moramo prihvatiti jedni druge sa svim svojim vrlinama i manama. Moramo stalno raditi na sebi i mijenjati svoje ponašanje. Neke stvari će nas živcirati, a nekima ćemo se diviti. Upravo zato rad u klasteru iziskuje veliku dozu samodiscipline, tolerancije i povjerenja. Većina poslovnih problema u klasteru ista je kao i u svakoj pojedinačnoj članici, razlika je u tome da nas ima više i da samo veći. Ako uspijemo prilagoditi svoje ponašanje tada je veličina prednost, jer možemo brže i lakše ostvariti svoje ciljeve. U suprotnom veličina postaje mana, jer se uslijed neprilagođenog ponašanja počinjemo vrtjeti u krug, te problemi počnu upravljati nama, a ne mi njima. Uspješnost funkcioniranja klastera prvenstveno je pitanje međuljudskih odnosa, a tek zatim dolazi sve ostalo. Radom u klasteru dolaze do izražaja liderske vještine svakog pojedinog člana.
Gdje je hrvatska mala brodogradnja u odnosu na europske, pa i svjetske razmjere? Može li pratiti sve veće zahtjeve globalnog tržišta?
Za mnoge je ovo vrlo škakljivo pitanje. Zasigurno imamo talentirane igrače koji mogu pratiti pojedine segmente globalnog tržišta. Recimo, SAS-Vektor s novim brodom Adriana 44, zatim Pičuljan s Elevenom, pa AD brodovi sa Salonom, Orka, Elan, Picaro, Grašo, Prinz itd.. Isto tako imamo i kvalitetne projektante, remontna brodogradilišta, izvođače radova i servisere.
No, isto tako moramo biti svjesni da naša cijela mala brodogradnja, ipak, čini samo nešto više od desetine prihoda jedne talijanske tvrtke u istom sektoru. Važno je čvrsto stajati na zemlji. Vjerujem da većina članica postaje sve svjesnija situacije. Talentirani igrači nisu dovoljni. Moramo imati jak tim. A iza tog tima mora stajati jaka infrastruktura da bi mogli ozbiljnije zakročiti na globalno tržište. Vjerujem da su upravo iz te spoznaje tvrtke i ušle u osnivanje Klastera male brodogradnje, te je upravo zato i Vlada podržala ovu inicijativu.
Naše, domaće, tržište je premalo za dugoročni razvoj velike i jake male brodogradnje, zato se okrećemo izvozu. Ali, prije nego što sportaš krene zastupati boje svoje zemlje na svjetskom prvenstvu, mora puno trenirati i osvojiti domaće prvenstvo. Tako i mi u Klasteru male brodogradnje moramo osvojiti i osigurati domaće tržište kako bi imali čvrst oslonac za ekspanziju. Vjerujemo da to možemo i u tom smjeru gradimo svoje razvojne planove. Naravno to nas neće sprječavati da već danas ponudimo svijetu ono što imamo, ali istovremeno moramo raditi na okrupnjavanju domaće industrije i zadovoljenju potreba domaćeg tržišta.
Naša prednost je u tome što već sada možemo izvoziti svoje proizvode i usluge na našu obalu. Svake godine u Hrvatsku uđe preko 50.000 plovila u vlasništvu stranih turista i kompanija - to je idealna prilika za izvoz i vježbanje izvozne strategije. Osim toga ta plovila treba održavati, a to je opet idealna prilika za upoznavanje potencijalnih klijenata koji će prije ili kasnije željeti kupiti novi brod.
Na kraju, kao pomorska zemlja moramo imati jaku obalnu stražu i niz uslužnih plovila. Kao što američki predsjednik na ponos svoje zemlje koristi službene automobile američke proizvodnje, tako i mi kao pomorska zemlja želimo na ponos svoje zemlje ponuditi plovila za naše institucije i tvrtke iz domaće proizvodnje. Osim što je riječ o referenci i povjerenju u domaću brodogradnju to je i signal da je mala brodogradnja strateška grana hrvatske industrije.
Kako se tvrtke, a i institucije mogu uključiti u Klaster male brodogradnje?
Vrlo jednostavno, dovoljno je iskazati interes za suradnjom. Klaster je uvijek otvoren za diskusiju. Ukoliko se pronađe zajednički interes moguće je ući u klaster ili postati partnerom klastera. Članovi klastera zajednički definiraju poslovni plan, kriterije proširenja i strategiju razvoja. Odluke o članstvu donose se na godišnjoj skupštini, ali to nije zapreka suradnji. Do formalnog prijema u članstvo možemo surađivati kroz instituciju Partnera klastera. Partneri sudjeluju u implementaciji konkretnih projekata, a to je ujedno i prilika za testiranje buduće suradnje prije nego što netko postane punopravnim članom klastera.
Koji su planovi Klastera male brodogradnje za 2009. godinu?
Klaster male brodogradnje je usvojio nacrt plana razvoja do 2011. godine. U sklopu tog plana u narednoj godini ćemo se posvetiti stvaranju zajedničke nabave, kontrolinga i istraživanja tržišta. Pokrećemo centar izvrsnosti u područjima tehnologije. Operativno će fokus biti na projektima nabave i kontrolinga. Osim toga prirediti ćemo strateški plan razvoja male brodogradnje. Tom prilikom želimo okupiti na jednom mjestu vodeće stručnjake male brodogradnje i uklopiti se u Strategiju razvoja nautičkog turizma RH 2009-2019. Mala brodogradnja ide ruku pod ruku s nautičkim turizmom.
Dakle, 2009. godine krećemo s nabavom i kontrolingom. Svaka će članica sama za sebe definirati svoje razvojne planove. No, očekujem da ćemo kroz razmjenu ideja i informacija, te stvaranje strategije male brodogradnje uspjeti do 2011. stvoriti zajednički razvoj, dizajn i marketing. Na taj će način klaster početi nalikovati holdingu, koji na tržištu nudi cjelokupan portfolio proizvoda i usluga. Naravno, članice će kroz svoje brandove i dalje zadržati identitet, samostalnost i kontakt s tržištem. To je smjer u kojem se krećemo.
Vaša očekivanja u području male brodogradnje, u Hrvatskoj i svijetu, u 2009. godini?
2009. će biti u mnogočemu prijelomna godina. Sa sigurnošću mogu reći da smisao udruživanja u klaster dobiva novu dimenziju. Kriza će dovesti do restrukturiranja globalnog i lokalnog tržišta. Najčešće to znači da će jaki izići iz krize još jači, a slabi još slabiji. To nam se ne mora sviđati, ali u prirodi se stvari uglavnom tako odvijaju. Namjerno sam rekao jaki, a ne veliki, jer veličina nužno nije presudni faktor. Za nas je to dodatan motiv za rad na koheziji klastera, pametnom okrupnjavanju i upornom zagovaranju marketinškog pristupa tržištu. Proizvodnja je posljedica tržišnih zahtjeva, a marketing zna kako detektirati ili stvoriti zahtjeve.
Izvor: internetska stranica HIO www.izvoz.hr
NAJAVE TEMA
Intervju
Martin Valek, menadžer klastera "Mala brodogradnja"
Aktivnosti HIZ-a
Potpisan Sporazum o potpori novonastalim poduzetnicima
Najave
Prezentacija: Izvoziti na rusko tržište
Besplatna edukacija HIZ-a u veljači
Vijesti iz EU
Uvođenje eura u Slovačkoj napreduje bez problema
Novosti
Mali brodograditelji na sajmu u Duesseldorfu
Održano Savjetovanje o mogućnostima poslovanja na švedskom tržištu
Zanimljivosti
Što je OIB i zašto se uvodi?
HGK
HGK izdaje "Potvrde o višoj sili"
Seminar „Programi Europske unije i poslovni sektor – izazovi i perspektive“
Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade "Izvorno hrvatsko"
Plan promocije HGK za 2009.
Međunarodna suradnja
Poslovanje s Kraljevinom Švedskom
Web preporuka
Novi dizajn stranice IZVOZ.HR
Iz tiska
EBRD analitičari: Prvi znaci oporavka najranije za godinu dana
Popusti za članove HIZ-a
WLW – 10% popusta za članove HIZ-a
SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-a
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”
 |
Potpisan Sporazum o potpori novonastalim poduzetnicima
Predstavnici Zavoda za poslovna istraživanja, kao inicijatora, te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, Hrvatskih izvoznika i Hrvatske udruge poslodavaca kao partnera projekta, potpisali su 19. prosinca 2008. Sporazum o zajedničkoj potpori novonastalim poduzetnicima. Sporazum su potpisali predsjednik Uprave HAMAG-a Tomislav Kovačević, predsjednik HUP-a Damir Kuštrak, zamjenik predsjednika HIZ-a Dubravko Miholić i predsjednik Uprave ZAPI-a Siniša Grgić. Partneri u projektu će, uslugama koje će pružati temeljem ovoga Sporazuma, dati posebni značaj upravo novonastalim poduzetnicima, čiji je opstanak i pravilno usmjeravanje prema izvozu od presudne važnosti za rast hrvatskoga gospodarstva. Definicija korisnika potpora određena je Sporazumom i glasi: „Poduzetnici na koje se odnose ove potpore su osnivači trgovačkih društava koja su osnovana tijekom 2007. ili 2008. godine, čiji osnivači i članovi uprave nikada prije nisu bili osnivačima niti članovima uprave bilo kojeg drugog trgovačkog društva ni obrta, a čiji su prihodi (godišnji u 2007. odnosno prihodi na kraju 3. kvartala 2008.) manji od 10.000.000,00 kn." Sporazumom su određene i konkretne poticajne mjere svakog od dionika u projektu. Tako će ZAPI novonastalim poduzetnicima omogućiti besplatan pristup portalu PoslovnaHrvatska.hr u trajanju od godinu dana. HAMAG će se odazvati svakom upitu novonastalih poduzetnika i osigurati im besplatne savjete dok će udruge HIZ i HUP novonastalim poduzetnicima u 2009. godini osigurati minimalnu jednogodišnju članarinu u iznosu od jedne kune te im slati svoje obavijesti i pozivati ih na sve svoje skupove ravnopravno s ostalim članovima. Zavod za poslovna istraživanja također će, u skoro vrijeme, sve novonastale poduzetnike obavijestiti će o ključnim elementima ovoga Sporazuma. Naravno, potpisnici će neovisno o potpori novonastalim poduzetnicima na koju su se obvezali temeljem ovoga Sporazuma, u 2009. godini intenzivno poduzimati i druge pojedinačne akcije usmjerene razvoju sektora malih i srednjih poduzetnika. * * *
|
||||
 |
Prezentacija: Izvoziti na rusko tržište
Hrvatski izvoznici vas obavještavaju kako će ranije najavljenu prezentaciju usluga koje tvrtkama nudi IM Grupa, s ciljem pomoći pri plasiranju proizvoda na rusko tržište, održati sredinom veljače ove godine. Pozivi članovima HIZ-a bit će upućeni uskoro, a prezentacija će biti koncipirana na sljedeći način: * * *
Besplatna edukacija HIZ-a u veljači
Hrvatski izvoznici, u suradnji s Končar - Institutom za elektrotehniku, u 2009. godini planiraju besplatnu edukaciju iz primjene zakonskih propisa EU u području tehničkog zakonodavstva: Elektromagnetska kompatibilnost i Električka sigurnost. Edukacija će biti namijenjena proizvođačima i izvoznicima električke i elektroničke opreme, a ostvarit će se kroz pet jednodnevnih seminara na sljedeće teme:
Prvi seminar na temu Tehničko zakonodavstvo EU bit će 26. veljače 2009. Pozive s točnim mjestom i vremenom prvoga seminara, kao i prijavne obrasce za isti, članovima HIZ-a poslat ćemo naknadno. Namjera ovoga projekta je dati informacije hrvatskim izvoznicima, proizvođačima i drugim stranama izravno ili neizravno vezanim uz Direktivu o elektromagnetskoj kompatibilnosti (2004/108/EC) i Direktivu o električnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (2006/95/EC), o postupcima ocjene sukladnosti njihovih proizvoda u skladu s Direktivama, mogućnostima korištenja usluga laboratorija za EMC i sigurnost KONČAR-Instituta za elektrotehniku d.d. tijekom postupka ocjene sukladnosti, te plasmanu proizvoda na tržište Europske unije. U cilju zaštite potrošača, Direktive Europske unije određuju da proizvodi mogu biti plasirani na tržište unije samo ako udovoljavaju bitnim zahtjevima sigurnosti, zdravlja te također zaštitnim zahtjevima iz područja elektromagnetske kompatibilnosti. Udovoljavanje ovim zahtjevima osigurava se primjenom odgovarajućih mjera u fazama razvoja i proizvodnje. Direktiva o elektromagnetskoj kompatibilnosti ( 2004/108/EC) primjenjuje se na sve uređaje koji mogu uzrokovati elektromagnetske smetnje i/ili na koje te smetnje mogu utjecati narušavajući njihove radne značajke.
* * *
|
||||
 |
Uvođenje eura u Slovačkoj napreduje bez problema
Slovačka je 1. siječnja postala 16. država EU koja je uvela euro. Od ukupno 499,7 milijuna stanovnika EU, njih 328,6 milijuna se na Novu godinu služilo eurima. Prijelaz Slovačke na euro odvija se bez problema. Do kraja 3. siječnja oko 27 posto plaćanja u trgovinama bilo je izvršeno u eurima, a gotovo svim kupcima izvraćan je ostatak u valuti koju sada koristi oko 5,4 milijuna Slovaka.
* * *
|
||||
 |
Mali brodograditelji na sajmu u Duesseldorfu
Hrvatsku nautičku i turističku ponudu na ovogodišnjem sajmu nautike i nautičke opreme "Boot 2009" u Duesseldorfu od 17. siječnja 2009. predstavilo je 24 izlagača. Uz tradicionalni nastup Hrvatske turističke zajednice i Croatia Airlines, koji su ove godine predstavili mogućnosti hrvatskog turizma na njemačkom tržištu, ove se godine predstavio Klaster Male brodogradnje. Na sajmu je izlagala i tvrtka AD-Brodovi iz Solina, dobitnik prestižne nagrade "European Yacht of the Year 2007", ove godine za svoj brod Salona 34 nominirana za nagradu "European Yacht of the Year 2009". Ove je godine i predstavljen slovenski brod Elan 48 Power, koji se proizvodi u Obrovcu, a napravljen je u suradnji tvrtke Elan i Brodarskog instituta u Zagrebu.
* * *
Održano Savjetovanje o mogućnostima poslovanja na švedskom tržištuŠvedsko tržište vrlo je zanimljivo za hrvatske tvrtke koje šanse za poslove imaju u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, drvoprerađivačke i tekstilne industrije te strojarstva i brodogradnje, istaknuto je na savjetovanju pod nazivom "Mogućnosti poslovanja na švedskom tržištu" koje je organizirala Agencija za promicanje izvoza i ulaganja. Direktor Sektora za podršku izvoznicima APIU-a Mate Zmijarević naglasio je kako postoje velike mogućnosti hrvatskih kompanija za poslovanje na švedskom tržištu, jer je riječ o visoko razvijenoj zemlji te jednom od najrazvijenih gospodarstava Europske unije. Od sektora koji bi imali najviše šanse na švedskom tržištu izdvojio je brodogradnju, elektro industriju, industriju namještaja te tekstilnu industrija. Direktorica izvoza Varteksa Marijana Majdak istaknula je kako ta tvrtka zadnjih nekoliko godina bilježi izvoz na švedsko tržište te kako je kvaliteta jedna od najznačajnijih referenci za opstanak na tržištu. Od zapreka koje postoje izdvojila je to što Hrvatska još nije članica Europske unije pa imaju veće zapreke glede plaćanja poreznih taksi, odnosno carina zbog čega proboj na to tržište nije onakav kakav bi željeli. Što se konkurencije tiče Majdak je istaknula kako su kvaliteta i cijena najznačajnije u borbi s konkurencijom. Više informacija o poslovanju sa švedskim tržištem, prezentiranih na navedenom savjetovanju pročitajte u našoj rubrici Međunarodna suradnja. Izvor: HINA
* * *
|
||||
 |
Što je OIB i zašto se uvodi?
-boljeg pregleda nad imovinom građana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije, -usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Osobni identifikacijski broj će postepeno zamijeniti sve brojeve koji su do sada služili kao identifikacijske oznake pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11 znamenki određenih slučajnim odabirom i ne sadrži nikakve privatne podatke. Ministarstvo financija - Porezna uprava započela je dostavu potvrde o OIB-u hrvatskim državljanima i pravnim osobama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od 12. siječnja 2009. i to dostavom na kućne adrese odnosno adrese sjedišta. Određivanje i dodjeljivanje osobnoga identifikacijskog broja provodi se bez ikakvog troška fizičkih i pravnih osoba kojima se dodjeljuje. Više: http://www.oib.hr/ Izvor: www.hgk.hr
* * *
|
||||
 |
HGK izdaje "Potvrde o višoj sili"
Tvrtke koje su pretrpjele štete zbog redukcije plina uslijed čega su se javili problemi u proizvodnji, poštivanju rokova isporuke ili izvoza, mogu zatražiti od Hrvatske gospodarske komore izdavanje "Potvrde o višoj sili" koja služi da poslovnim partnerima dokažu kako nisu mogle ispuniti ugovorne obveze zbog izvanrednih okolnosti, priopćeno je iz HGK. Potvrda nije zakonski obvezna, osim ako to nije striktno navedeno u ugovoru, no ovisno o poslovnoj suradnji i dobrim poslovnim običajima može biti prihvaćena, napominju iz HGK. HGK poziva sve tvrtke koje su bile oštećene redukcijama plina da se jave u Centar za poslovne informacije HGK putem e-mail adrese poslovne-informacije@hgk.hr.
* * *
Seminar „Programi Europske unije i poslovni sektor – izazovi i perspektive“U suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, te u sklopu aktivnosti Europske poduzetničke mreže Hrvatske, Hrvatska gospodarska komora organizira seminar Programi Europske unije i poslovni sektor - izazovi i perspektive. Seminar će se održati 5. veljače u 10 sati u HGK. Gost predavač je stručnjak iz Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU mr. sc. Tomislav Belovari, načelnik odjela u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju pretpristupnih fondova Europske unije. Završio je magisterij iz Europskih studija na sveučilištu u Bonnu u Njemačkoj, ima dugogodišnje iskustvo u planiranju, koordinaciji i praćenju provedbe projekata financiranih iz programa EU. Predaje na stručnim seminarima i skupovima na nacionalnoj i regionalnoj razini. Licencirani je predavač za Upravljanje projektnim ciklusom (EuropeAid Cooperation Office and Delegation of European Commission in Zagreb - certifikat) te ima sedam godina iskustva u poučavanju o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Želite li sudjelovati na seminaru, potrebno je, do 4. veljače 2009., poslati ispunjenu PRIJAVNICU na e-mail kcappucci@hgk.hr ili putem telefaksa na broj 01/ 4826-352. * * *
Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade "Izvorno hrvatsko"
Hrvatska gospodarska komora, putem Zaklade "Izvorno hrvatsko" i ove je godine raspisala natječaj za dodjelu sredstava kojima želi potaknuti kreativne timove i pojedince na proizvodnju novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda u cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta. Prijave na natječaj za timove i pojedince mogu podnijeti pojedinci, trgovačka društva i institucije za: (1) istraživački rad i inovatorstvo u proizvodnji novih kvalitetnih i prepoznatljivih hrvatskih proizvoda, (2) projekte u cilju povećanja proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta ili (3) projekte u cilju stvaranja povjerenja hrvatskih potrošača u domaću proizvodnju i njihovo poticanje na kupovinu kvalitetnih hrvatskih proizvoda. Fond Zaklade "Izvorno hrvatsko" za 2009. godinu iznosi 300.000 kuna i sredstva se dodjeljuju jednokratno. Podrobnije informacije o natječaju mogu se naći na internetskoj stranici HGK www.hgk.hr. Prijave za dodjelu sredstava dostavljaju se od dana objave natječaja do 6. veljače 2009. godine na adresu: Zaklada "Izvorno hrvatsko" N/p Renata Patarčić, tajnik Zaklade Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb, s naznakom "Natječaj za dodjelu sredstava Zaklade Izvorno hrvatsko za 2009. godinu". Obavijest o dodjeli sredstava objavit će se na internetskoj stranici HGK (www.hgk.hr) najkasnije u roku od 30 dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva. Zakladu "Izvorno hrvatsko" osnovala je HGK 1997. godine, a njezina je svrha osnaživanje nacionalne svijesti o potrebi i sposobnosti stvaranja vlastitih proizvoda utemeljenih na vlastitom znanju i tradiciji, poticanje proizvodnje i promocija takvih proizvoda, otvaranje novih radnih mjesta, te time doprinos ukupnom boljitku i prosperitetu hrvatskog društva. Početna sredstva za rad osigurala je Komora, a Zaklada se kontinuirano financira iz sredstava prikupljenih provedbom Projekta vizualnog označavanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda (znakovi „Hrvatska kvaliteta" i „Izvorno hrvatsko").
* * *
Plan promocije HGK za 2009.
OVDJE možete preuzeti kalendar promocije hrvatskoga gospodarstva na sajmovima u Hrvatskoj te na sajamskim priredbama u inozemstvu u organizaciji županijskih komora Hrvatske gospodarske komore.
* * *
|
||||
 |
Poslovanje s Kraljevinom Švedskom
Kraljevina Švedska zauzima četvrto mjesto po veličini u Europi sa ukupnom površinom od 449.964 km2 i populacijom nešto većom od 9 milijuna stanovnika. Prema BDP-u po glavi stanovnika, Švedska se uz Švicarsku i Luksemburg ubraja medu najbogatije države na svijetu. Prema najnovijem godišnjem izvješću organizacije Transparency International, Švedska je uz Dansku i Novi Zeland u svjetskim razmjerima najmanje korumpirana zemlja. Švedsko gospodarstvo je prvenstveno izvozno orijentirano i najviše se izvoze strojevi, motorna vozila, elektronička i telekomunikacijska oprema, željezo, bakar te proizvodi od drveta. Najviše se uvoze strojevi, vozila, kemikalije, prehrambeni proizvodi, duhan, obuća i odjeća. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore iz 2007. godine, hrvatski je izvoz u Švedsku iznosio 147 mil. USD, dok je uvoz bio puno veći i iznosio je 264 mil. USD. lako razmjena Švedske i Hrvatske nije velika, posljednjih godina bilježi rast. Konstataciju da je izvoz "pogonsko gorivo" švedskog gospodarstva potvrđuje činjenica da Švedska u svjetskoj razmjeni izvozi više nego što uvozi (prema podacima do konca listopada 2008.g izvoz je dosegao 110 mlrd € dok je uvoz iznosio 95 mlrd €) te izvoz obuhvaća 33 % BDP-a. Švedsko tržište odredište je za otprilike jedan posto hrvatskih izvoznika. Kao dio tržišta Europske unije te jedno od najrazvijenijih gospodarstava u Europskoj uniji neizmjeran je potencijal za hrvatske tvrtke u pogledu mogućnosti poslovanja. Hrvatske usluge i proizvode koji mogu biti atraktivni švedskom tržištu možemo svrstati u sljedeće sektore:
Švedska u poslovnom smislu predstavlja zahtjevno tržište zbog toga što švedski partner ili uvoznik očekuje potpuno poštivanje svih ugovorenih obveza. Potencijalni izvoznik u Švedsku treba razmotriti dva relativno povezana problema: kako ući i ostati na tržištu. Strategiju treba definirati prije ulaska na tržište kako bi se izbjegli visoki troškovi eventualnih pogrešaka koji mogu ograničiti mogućnosti prodaje u budućnosti. Postoji nekoliko mogućnosti - jedna je osnivanje podružnice ili predstavništva u Švedskoj, a druga je prodaja izvoznih roba uz pomoć generalnog zastupnika ili veletrgovca. Nemoguće je dati opću preporuku koja bi se odnosila na svaki pojedini slučaj s obzirom da sve ovisi o izvozniku - njegovim proizvodnim i marketinškim resursima, karakteristikama proizvoda te o imidžu koji izvoznik želi i može stvoriti na švedskom tržištu. Uspješna prodaja u Švedskoj ne ovisi samo o aktivnostima partnera uvoznika ili zastupnika. Neophodno je da izvoznik bude u stalnom kontaktu sa uvoznikom ili posrednikom u Švedskoj te da aktivno sudjeluje u promotivnim aktivnostima prodaje kao i drugim marketinškim pothvatima. Kako bi se uspješno nastupilo na švedskom tržištu, potrebno je dugoročno planiranje koje također podrazumijeva poznavanje švedske poslovne kulture i trgovačko-poslovne prakse. Prije dogovora o poslovnoj suradnji, švedski će partneri tražiti informacije o proizvodnim kapacitetima i financijskim mogućnostima izvozne tvrtke te će ispitati sustav kontrole kvalitete, zaštite okoliša i sposobnosti razvitka odnosno prilagodbe proizvoda. Izvoznicima se savjetuje da istražuju i postavljaju slična pitanja svom potencijalnom partneru - uvozniku ili zastupniku. Informacije o najvećim švedskim špediterskim agencijama dostupne su na web stranici www.gulasidorna.se. S obzirom na regulativu članica EU, švedski carinski sustav sličan je drugim članicama EU, a detaljnije podatke o švedskim carinama moguće je dobiti na web stranici www.tullverket.se. lako švedski vladini dužnosnici i guverner središnje banke ističu stabilnost švedskog gospodarstva, problemi na svjetskom financijskom tržištu nažalost nisu zaobišli niti Švedsku, s obzirom da je švedsko gospodarstvo u velikoj mjeri globalizirano i uključeno u glavne tokove svjetskog gospodarstva. Izvor: APIU
* * *
|
||||
 |
Novi dizajn stranice IZVOZ.HR
Internetska stranica IZVOZ.HR, službena stranica projekta Hrvatske izvozne ofenzive - HIO, odnedavno ima novi izgled te je osvježena novim informacijama vezanim uz proces izvoza. Stranicu možete posjetiti na adresi www.izvoz.hr. * * *
|
||||
 |
EBRD analitičari: Prvi znaci oporavka najranije za godinu dana
Prve znakove oporavka svjetskoga gospodarstva od krize i recesije ne treba očekivati u razdoblju kraćem od godinu dana, izjavio je u četvrtak (29. siječnja 2009.) u Sarajevu analitičar Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Peter Sanfey. "Mislim da ćemo prve znakove oporavka vidjeti otprilike za godinu dana, a za dvije godine trebali bismo svjedočiti stabilnom uzlaznom trendu (gospodarstva)", rekao je Sanfey predstavljajući EBRD-ovo izvješće o tranziciji u regiji za 2008. godinu. Sanfey je potvrdio da će se svjetska kriza svakako odraziti i na gospodarstvo na zapadnom Balkanu uz neznatna odstupanja, ovisno o stanju u pojedinim državama. Prema procjenama EBRD-a, stopa rasta bruto društvenog proizvoda (GDP) u zemljama regije tijekom godine će se vjerojatno kretati samo oko jedan posto, što je znatno sporije u odnosu prema protekle četiri godine snažnog rasta. EBRD analitičari: Prvi znaci oporavka najranije za godinu dana Sanfey je istaknuo kako su, unatoč očitoj recesiji, realni izgledi za oporavak te da ima razloga za optimizam. Claudio Viezzoli, također analitičar EBRD-a, potvrdio je da ta banka i dalje kani snažno djelovati na zapadnom Balkanu te da se ne misli povlačiti iz najavljenih projekata. Podsjetio je kako je iz fondova EBRD-a u regiji dosad plasirano oko milijardu eura za različite svrhe. EBRD će, rekao je Viezzoli, i dalje provoditi dosadašnju politiku s dva osnovna cilja - ubrzati približavanje svih država regije Europskoj uniji te istodobno jačati povezivanje među zemljama zapadnog Balkana. Izvor: business.hr, 29. siječnja 2009. * * *
|
||||
 |
WLW – 10% popusta za članove HIZ-a
Više od 75 godina na europskom, te više od 15 godina na hrvatskom tržištu, WLW omogućuje lakše poslovanje gospodarstvenika. WLW je izvor dragocjenih poslovnih informacija - na poslovnim tražilicama www.wlw.hr i europages.com su dostupne informacije za više od 1,6 milijuna gospodarskih subjekata iz 35 europskih država. Korištenjem WLW usluga gospodarstvenicima je olakšano donošenje poslovnih odluka i omogućeno osvajanje novih kupaca, pronalaženje povoljnijih dobavljača te povećanje prepoznatljivosti njihovih kompanija na tržištu. Članovi HIZ-a mogu, uz popust od 10% koristiti slijedeće usluge WLW-a: prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.wlw.hr prezentacija kompanije na poslovnoj tražilici www.europages.com objava oglasa u specijaliziranim tiskanim izdanjima WLW-a objava vijesti u elektroničkom newsletteru korištenje bonitetnih informacija i ekonomskih analiza WLW omogućuje članovima HIZ-a korištenje svih usluga iz svoje ponude uz popust od 10%. Kontakt:
* * *
SPES – 10% popusta na usluge za članove HIZ-a
SPES - centar za poduke i prevodilaštvo nudi: SPES nudi popust od 10 % na sve svoje usluge članovima udruge Hrvatski izvoznici! Kontakt:
* * *
Hotel Express International – 10 % popusta za članove HIZ-aHotel Express International, vodeći je svjetski business travellers program osnovan 1987. godine u Americi. Danas s glavnim uredom u Norveškoj u gradu Kristiansand s 40 prodajnih i rezervacijskih HEI ureda diljem svijeta. Svojim članovima Hotel Express omogućava 50% popusta na standardne cijene soba u oko 4000 hotela u 135 zemalja uključujući i Hrvatsku prema trenutno raspoloživim kapacitetima. U programu HEI nalaze se hoteli svjetski poznatih lanaca kao što su: Golden Tulip, Hilton, Best Western, Vienna International, Berjaya Hotels & Resorts, Radisson Hotels Worldwide,.... Usluga hotelskog managementa tvrtke Hotel Express pravo je rješenje za outsourcing organizacije hotelskog smještaja i poslovnih putovanja za tvrtke čiji djelatnici prirodom posla češće putuju. Hotel Express pruža svakom korisniku brzu i kvalitetnu uslugu čime se rasterećuju odjeli i djelatnici Vaše tvrtke te ostvaruju značajne uštede.
Svim članovima HIZ-a Hotel Express International odobrava 10 % popusta na učlanjenje. Kontakt:
* * *
N-LAB – 15 posto popusta članovima HIZ-a pri kupnji ERP poslovnog softvera UBS21 ili UsBS21N-LAB članovima Hrvatskih izvoznika odobrava popust od 15 posto pri kupnji ERP rješenja UBS21 te mogućnost plaćanja u 24 beskamatne mjesečne rate. Detaljan opis rješenja možete pronaći na web stranici www.n-lab.hr, a za sve daljnje informacije obratite nam se putem maila na n-lab@n-lab.hr ili na broj telefona 01/2949-900.
* * *
Končar INEM - Akcija “Računala za članove udruge HRVATSKI IZVOZNICI”Za članove HIZ-a, KONČAR Elektronika i informatika pripremila je posebnu ponudu za kupnju informatičke opreme iz svog proizvodnog programa. KONČAR Elektronika i informatika d.d. je prvi domaći proizvođač prijenosnih računala i s ponosom ih predstavlja hrvatskim izvoznicima u ovoj ponudi. Iskustvo 30 godina rada s računalima pretočeno je u kvalitetna prijenosna računala koja se odlikuju visokom pouzdanošću i trajnošću. Osim prijenosnih računala, u proizvodnom programu i ponudi informatičke opreme Končar nudi i stolna računala te računalnu periferiju. Pozivamo sve zainteresirane da se informiraju o cjelokupnoj ponudi informatičke opreme na njihovim web stranicama www.racunala.koncar.hr Kontakti: tel. +385 1 3655 307 ili e-mail: pc.prodaja@koncar-inem.hr
* * *
|
Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka svakog hrvatskog državljana i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Određuje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija - Porezna uprava.Osobni identifikacijski broj uvodi se zbog:
© Sva prava su pridržana / Udruga Hrvatski izvoznici / 2009. www.hrvatski-izvoznici.hr
[ za ispis iz liste primatelja newslettera pošaljite prazan mail prateći sljedeći link: unsubscribe ]